Radionica: Tehnike pamćenja
15.09.2017
Radionica ”Kako tražiti posao?”
15.09.2017

Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih

 

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih prvi put će dodijeliti Priznanje za doprinos razvoju obrazovanja odraslih kojim se želi istaknuti, promovirati i odati priznanje pojedincima koji su, baveći se ovim područjem aktivno najmanje dvadeset godina kroz radni vijek, svojim radom i djelovanjem zadužili obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj na stručnoj i znanstvenoj razini.

Ovogodišnji dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih su:

Professor emeritus dr. sc. Nikola Pastuović iz Zagreba – za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih
Ljudevit Šimunović, prof. iz Zagreba – za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih
Josip Nakić Alfirević, prof. iz Koprivnice – za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.

Priznanja će biti dodijeljena na otvorenju 11. Tjedna cjeloživotnog učenja koje će se održati 2. listopada 2017. godine u Pučkom otvorenom učilištu Koprivnica, dvorana „Domoljub“, Starogradska ulica 1, u Koprivnici, s početkom u 11:00 sati.

 

 

Professor emeritus dr. sc. Nikola Pastuović doajen je u područjima najvažnijih temeljnih obrazovnih znanosti poput psihologije, pedagogije i andragogije koji sustavno djeluje na području integracije cjeloživotnoga obrazovanja sa znanstvenim spoznajama.

 

Nikola Pastuović bio je od 1964. do 1979. godine istraživač u Zavodu za industrijsku andragogiju Radničkog sveučilišta Moša Pijade, potom nastavnik u Centru za pedagoško osposobljavanje i istraživanja Sveučilišta u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu – Pedagogijske znanosti u znanstveno-nastavnim zvanjima – od docenta do redovitoga profesora u trajnome zvanju te na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu do umirovljenja 2007. godine.

Stekao je dva doktorata znanosti (iz psihologije i pedagogije) te izabran u znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika u oba područja. Zbog posebnih zasluga za razvoj Sveučilišta i za međunarodno priznatu znanstvenu izvrsnost Sveučilište u Zagrebu izabralo ga je 2009. godine u počasno zvanje Professor emeritus.

Objavio je (ne računajući novinske članke, prikaze knjiga i recenzije) ukupno 164 rada. Od toga 11 knjiga, 19 poglavlja u knjigama, dvije skripte, 66 znanstvenih radova objavljenih u časopisima i 66 stručnih radova. Bio je glavni istraživač u 12 znanstvenih projekata i istraživač suradnik u više drugih projekata.

Znanstveni je doprinos profesora Pastuovića najizrazitiji u tri interdisciplinarna znanstvena područja: u području istraživanja djelovanja kognitivnih i afektivnih osobina ljudi na kvalitetu njihova života, u teoriji cjeloživotnoga učenja, s posebnim osvrtom na obrazovanje odraslih, te u području znanosti o obrazovnim sustavima.

Njegova interdisciplinarna istraživanja, osobito knjiga Edukologija, doprinijela je uspostavi novog interdisciplinarnoga znanstvenoga polja Obrazovne znanosti u sustavu znanstvenih polja u Republici Hrvatskoj. Njegova istraživanja sintetizirana su u posljednje tri knjige.

Djelo Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja (1999.) prvo je djelo o cjeloživotnome obrazovanju koje je integriralo znanstvene spoznaje najvažnijih temeljnih obrazovnih znanosti (psihologije, sociologije i ekonomike obrazovanja) sa spoznajama sustavske teorije.

Sljedeća knjiga Nikole Pastuovića Obrazovanje i razvoj: Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje (2012.), predstavlja primjenu znanstvenih spoznaja o obrazovanju u reformiranju nacionalnih obrazovnih sustava.

U uredničkoj knjizi, koja je u pripremi za objavu, Obrazovanje odraslih: teorijske osnove i praksa, zajedno s Tihomirom Žiljkom i suradnicima prikazuju se otkrića o tome koliko i kako obrazovanje može djelovati na razvoj odraslih ljudi i društveni razvoj te koncipira obrazovanje odraslih u nekoliko najvažnijih primijenjenih područja (osnovno, srednje strukovno i visoko obrazovanje odraslih, obrazovanje odraslih za demokratsko građanstvo, ekološko obrazovanje odraslih i obrazovanje za treću životnu dob). U knjizi se prvi put u nas elaborira problematika politike obrazovanja odraslih i andragoška profesionalizacija područja.

U sveučilišnu je nastavu uveo nekoliko novih kolegija: Teorija obrazovnih sustava, Upravljanje obrazovnim sustavom i Andragogija rada.

Bio je urednik časopisa Istraživanja odgoja i obrazovanja, rekonceptualizirao je časopis Andragogija u interdisciplinarni obrazovni časopis Thélème te bio urednik u Enciklopediji leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” za područje obrazovanja. Sada je član uredništva Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje i časopisa Andragoški glasnik.

Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog andragoškog društva, jedan je od inicijatora Akademije odgojnih znanosti Hrvatske te pokretač procesa osnivanja Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.

Pod njegovim je vodstvom Odsjek za pedagošku, psihološku i didaktičku izobrazbu nastavnika u Učiteljskom fakultetu transformiran u Odsjek za obrazovne studije.

U Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja vodio je višegodišnji projekt Podizanje i ujednačavanje kvalitete obveznog obrazovanja u Republici Hrvatskoj čiji su dijelovi poslužili kao stručna podloga za Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije RH.

Prosvjetne vlasti, odnosno Vlada RH, angažirale su profesora Pastuovića da vodi timove koji su izradili više dokumenata iz područja strateškog planiranja obrazovanja:

(1990.) Prijedlog nove koncepcije odgojno-obrazovnog sistema Republike Hrvatske

(2001.) Strategija razvitka odgoja i obrazovanja u 21. stoljeću u RH (Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju)

(2007). Državni pedagoški standard Republike Hrvatske.

NAGRADE I MEĐUNARODNA PRIZNANJA

(1982.) Godišnja nagrada Ivan Filipović za znanstveni rad u području obrazovanja odraslih

(1987.) Nagrada grada Zagreba za knjigu Edukološka istraživanja

(1987.) Životopis objavljen u Men of Achievement, Cambridge: International biographical centre, GB

(1999.) Psihologijska nagrada Ramiro Bujas za znanstveno djelo Edukologija

(2006.) Nominiran za međunarodnog znanstvenika godine (Međunarodni biografski centar u Cambridge-u, GB)

(2008.) Životopis objavljen u Who is Who in the World. New Providence, NJ. USA

(2009.) Dodijeljeno počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

 

 

 

LJUDEVIT ŠIMUNOVIĆ doprinosio je razvoju prakse obrazovanja odraslih od samih početaka svoje četrdesetogodišnje karijere, ali i nakon umirovljenja kao aktivan član Hrvatskoga andragoškog društva.

 

Uz redoviti studij na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu od 1954. godine bio je zaposlen na Radničkom sveučilištu u svojstvu demonstratora na seminarima i tečajevima za opće obrazovanje i kulturu za odrasle, no bio je aktivan i kao volonter u organizaciji kulturno-zabavnog života Sveučilišnog odbora Ferijalnoga saveza Hrvatske. Od 1960. godine obavljao je poslove tajnika Više radničke škole (gimnazije za odrasle), a od 1962. i poslove tajnika Centra za opće i osnovno obrazovanje odraslih.

Od 1964. bio je zaposlen kao tajnik na Zavodu za unapređivanje stručnog obrazovanja SRH pri Savjetu za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske, a potom i kao tajnik novoformiranoga jedinstvenog Zavoda za unapređivanje školstva SRH.

U međuvremenu je, završivši i studij na Pedagoškome fakultetu u Rijeci, nakon višegodišnje funkcije tajnika u Zavodu za školstvo, 1983., na osobni zahtjev, prešao u Ministarstvo prosvjete na poslove prosvjetnog savjetnika za nomenklaturu zanimanja i utvrđivanja stručne spreme kao voditelj i urednik u programima za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu te kao voditelj stručnog tima i urednik četrdesetak nastavnih planova i programa za osnovno obrazovanje odraslih.

Poslove savjetnika za obrazovanje odraslih i pedagošku dokumentaciju obavljao je sve do umirovljenja 1996, s punim radnim stažem od četrdeset godina. Organizirao je preko pedeset seminara za stručno usavršavanje djelatnika u obrazovanju odraslih te tajnike i ravnatelje osnovnih i srednjih škola. Sve do odlaska u mirovinu vodio je stručni tim za pedagošku dokumentaciju i evidencije – od matičnih knjiga do svjedodžbi te izradbe službenih uputa za organiziranje obrazovanja odraslih i primjenu pedagoške dokumentacije, sve do objave prvoga Pravilnika o obrazovanju odraslih. Autor je i prvoga državnoga Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji u srednjim školama i učeničkim domovima.

Od 1990. do 1996. godine surađivao je kao stalni vanjski suradnik s Pučkim sveučilištem na različitim stručnim pitanjima obrazovanja, kao što je ponovno ustrojavanje srednje škole za odrasle u programima: zaštitar osoba i imovine, konobar, kuhar, prodavač, ekonomist i dr.

No, i nakon umirovljenja, pa sve do danas, angažiran je kao vanjski suradnik – nastavnik na različitim stručno-pedagoškim poslovima za odrasle, kao što su izradba programa i stručno- -metodička priprema za izvođenje pojedinih srednjoškolskih programa, organizacija nastave, savjetodavna pomoć nastavnicima i polaznicima te izvođenje nastave za predmete Povijest i Zemljopis i druge brojne andragoške poslove.

Više godina bio je član uredništva službenoga Glasnika Ministarstva prosvjete. Jedan je od osnivača i tajnika Hrvatskoga andragoškog društva te član stručnoga tima za razvoj obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.

Za svoj dugogodišnji rad u obrazovanju 2001. godine primio je nagradu Dr. Albert Bazala.

 

 

 

JOSIP NAKIĆ ALFIREVIĆ jedan je od najuspješnijih ravnatelja pučkih otvorenih učilišta sa, zasigurno, najdugovječnijim stažem u Republici Hrvatskoj, koji je svojim radom uvelike pridonio razvoju prakse obrazovanja odraslih.

 

Nakon završetka obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine stekao je zvanje profesora ruskog i francuskoga jezika i književnosti.

 

1985. godine postao je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica, institucije koju više od trideset godina i dalje uspješno vodi. Bio je predsjednik Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta od 1986. do 1992. te njezin dopredsjednik od 1992. do 1996. godine.

U tom razdoblju obnaša nekoliko značajnijih funkcija i dužnosti: bio je profesionalni koordinator u projektu V-educa, programu prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska; profesionalni koordinator u projektu Erasmus+ 2016. – 2017.; Silent partner u velikome četverogodišnjem SF projektu u partnerstvu sa Slovenijom, Italijom, Austrijom, Rumunjskom i Škotskom te Kratkoročni ekspert EU za područje učenje učitelja u IPA projektu.

Pučko otvoreno učilište Koprivnica je za mandata Josipa Nakića Alfirevića kao ravnatelja doživjelo preobrazbu od narodnoga sveučilišta u današnje moderno pučko otvoreno učilište koje je postiglo brojna i važna postignuća.

POU Koprivnica postalo je najjača ustanova za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj, s postignutim europskim standardima u organizacijskom i programskome smislu te postignutim najboljim rezultatima u osnovnoškolskom obrazovanju odraslih u Hrvatskoj.

Kao regionalni koordinator četiriju županija u Projektu Promocija cjeloživotnog učenja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, POU Koprivnica također postiže najbolje rezultate na razini Republike Hrvatske.

Potpuno obnovljeno i digitalizirano Kino Velebit u sastavu Učilišta proglašeno je najboljim kinom u nezavisnoj kinomreži u RH, u okviru kojega je i Dvorana „Domoljub“ posve očuvana, digitalizirana i modernizirana.

Kroz Malu poljoprivrednu akademiju – hit andragoške djelatnosti ovoga Učilišta – više od tisuću poljoprivrednika prošlo je programe osposobljavanja za sedam zanimanja, čiji je cilj povećanje kompetentnosti poljoprivrednika te poštivanje zakonskih odrednica usklađenih sa zahtjevima EU-a.

Stalnom nadgradnjom već postignutih standarda Učilište je već petnaestak godina kontinuirano orijentirano na europske projekte, poput programa Cards, Leonardo da Vinci, IPA, Grundtvig, Erasmus+ kroz koje se uspješno razmjenjuju iskustva na području obrazovanja odraslih i cjeloživotnoga učenja s međunarodnim partnerima kao što su: Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Estonija, Litva, Latvija, Italija, Slovenija, Mađarska… Godine 2016. Učilište je postalo nositelj europskoga projekta Pacemaking the education & employment: answers to new challenges and opportunities u vrijednosti od oko 150.000,00 eura.

Svojim dugogodišnjim radom u obrazovanju odraslih ravnatelj Nakić Alfirević zauzimao se za potpunu posvećenost Učilišta građanima i njihovim svakodnevnim potrebama kroz obrazovanje odraslih: od učenja stranih jezika, informatičke pismenosti do promocije atraktivnih zanimanja poput njegovateljica, dadilja, krojača i sl. Briga o građanima i ranjivim socijalnim skupinama u stalnom su fokusu Učilišta upravo zbog socijalne osviještenosti njegova ravnatelja. Svoj društveni angažman dokazao je i kao predsjednik Zaklade Zlate Bartl (2004.- 2009.) te kao partner u mnogim aktivnostima za područje ranjivih socijalnih skupina, osobito Roma.

Ono što je u angažmanu kroz zagovaranje cjeloživotnoga učenja Josipa Nakića Alfirevića bitno istaknuti je priprema vrlo značajna iskoraka cijele ustanove putem preoblikovanja u moderan Centar za cjeloživotno učenje s ambicijom dosega Sveučilišta za cjeloživotno učenje u ovome dijelu Europe.

Josip Nakić Alfirević istaknuo se i kao član ekspertne skupine za izradbu Strategije obrazovanja odraslih u RH (2015. – 2016.) te kao član ekspertne skupine za izradbu Nacrta prijedloga zakona o obrazovanju odraslih (2015.- 2016.).

NAGRADE

Medalja Grada Koprivnice Josipu Nakiću Alfireviću dodijeljena je za izniman doprinos u području obrazovanja odraslih i pozicioniranju ustanove i grada Koprivnice kao najuspješnijega Centra cjeloživotnoga učenja u Republici Hrvatskoj.