Prethodni dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih
Budući da je u središtu kampanje Tjedan cjeloživotnog učenja pojedinac, odnosno osoba koju želimo motivirati da obrazovanjem promijeni svoj život i unaprijedi svoje životne okolnosti, najvažniji partneri na tom putu ipak su andragoški stručnjaci, profesionalci u području obrazovanja odraslih koji svojim stručnim radom omogućuju da cjeloživotno učenje i obrazovanje postanu stvarnost. Stoga je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja 2017. počela praksu dodjele Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih kojima se želi istaknuti, promovirati i odati priznanje pojedincima koji su, baveći se tim područjem aktivno više od četrdeset godina, svojim radom i djelovanjem zadužili obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj na stručnoj i znanstvenoj razini.
Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2021. godinu jesu:
- izv. prof. dr. sc. Morana Koludrović, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih,
- Tatjana Vujić, prof., za stručni doprinos razvoju obrazovanja odraslih i
- Itana Bukovac, prof., za stručni doprinos razvoju obrazovanja odraslih.
Ovdje možete preuzeti Odluku.
Izv. prof. dr. sc. Morana Koludrović
Rođena je 20. kolovoza 1979. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. stječe zvanje magistre društvenih znanosti, polje pedagogija, grana didaktika, a 2013. postaje doktorica znanosti. Trenutno je zaposlena kao izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Splitu gdje je zaposlena od 2008. Također radi i kao vanjska suradnica na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a od 2015. do 2019. je radila kao vanjska suradnica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Sudjelovala je ili sudjeluje kao članica u raznim odborima ili ustanovama: članica programskog odbora na konferenciji Upravljanje kvalitetom u obrazovanju odraslih ‒ 8. Međunarodna konferencija o obrazovanju odraslih u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatskog andragoškog društva 2018. ; članica organizacijskog odbora Znanstveno – stručnog kolokvija: Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet; od 2014. do 2017. članica Stegovnog povjerenstva za provođenje postupka utvrđivanja stegovne odgovornosti studenata Filozofskog fakulteta u Splitu; od 2013. do 2017. članica nadzornog odbora Hrvatskog pedagogijskog društva; od 2015. je članica predsjedništva Hrvatskog udruženja za obrazovna istraživanja i članica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Splitu; od 2016. do 2018. Erasmus+ KA3: Educa T – članica Radne skupine za izradu preporuka o kvalitetnom poučavanju i učenju u hrvatskom visokom obrazovanju i nacionalnog profila kompetencija te okvirnog kurikuluma za poboljšanje kompetencija nastavnika u visokom obrazovanju; od 2017. članica je Povjerenstva za znanost Filozofskog fakulteta u Splitu i predsjednica Povjerenstva za unutarnju prosudbu sustava osiguranja kvalitete; od 2018. je članica Komisije za kvalitetu u SERTO, Srbija – Profesionalizacija i kvalitet u obrazovanju odraslih (SVEB), a od iste godine je i članica Uredništva časopisa Andragoški glasnik; od 2019. članica je Uredništva časopisa Andragoški glasnik; od 2019. članica je Upravnog odbora Hrvatskog andragoškog društva; od 2020. članica je Povjerenstva za izradu samoanalize Fakulteta; od 2021. članica je Radne skupine za izradu prijedloga nacrta Nastavnog programa o poučavanju temeljnih vještina za nastavnike u obrazovanju odraslih (nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Također je sudjelovala ili sudjeluje na projektima: od 2014. do 2016. kao članica projektnog tima na projektu Izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacije stručnjaka za obrazovanje odraslih u okviru Europskog socijalnog fonda – Razvoj ljudskih potencijala; od 2018. do 2019. voditeljica elementa i članica projektnog tima na projektu Internacionalizacija studijskih programa Morskog ribarstva i Vojnog pomorstva na Sveučilištu u Splitu iz Europskog socijalnog fonda; od 2019. je članica projektnog tima na ESF projektu UP.03.1.1.03.0056 Kompetencijski standardi nastavnika, pedagoga i mentora. Od 2013. do 2015. predstavljala je znanstvene novake i asistente na Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta u Splitu, a od 2014. do 2018. bila je ECTS povjerenica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Od 2014. do 2019. bila je članica tima pri Znanstvenom centru izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment. Od 2015. do 2017. bila je zamjenica voditeljice Centra za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja, a 2017. preuzima funkciju voditeljice. Mentorica je 79 diplomskih i završnih radova na Filozofskom fakultetu u Splitu; koautorica Programa Pedagoško – psihološko – didaktičko – metodičkog osposobljavanja pri Centru za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu; edukatorica na raznim programima i aktivnostima u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (Učinkoviti ljudski potencijali 2014.‒2020.; EPALE; Curriculum GlobALE; Promocija cjeloživotnog učenja; recenzentica u brojnim znanstvenim i stručnim časopisima i zbornicima i drugim publikacijama. 2019. postaje EPALE ambasadorica i članica istraživačke skupine znanstvenog projekta Sveučilišta u Zagrebu ‒ Implementacija elemenata Montessori pedagogije u obrazovanje budućih učitelja. U ime Filozofskog fakulteta u Splitu predlagala je standarde zanimanja Nastavnik/nastavnica u obrazovanju odraslih koji je prošao formalno vrednovanje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i standard zanimanja andragog/andragoginja te standard kvalifikacija magistar/magistra andragogije koji su upisani u Registar HKO.
Tatjana Vujić, prof.
Rođena je 10. rujna 1961. Gotovo čitav svoj radni vijek radi u Pučkom otvorenom učilištu “Ante Babić” Umag čija je trenutno ravnateljica. Godine 1986. zaposlila se kao pripravnik na probnom radu na radnom mjestu voditelja organizacijsko-radne jedinice Narodnog sveučilišta Bujštine “A. Babić” Umag, a potom dobila ugovor na neodređeno vrijeme. Od 1991. obnašala je funkciju v.d. ravnateljice sve do 1994. kada počinje raditi na radnom mjestu voditeljice djelatnosti obrazovanja i kulture. Od 1996. do 2001. radila je kao voditeljica obrazovnih programa, a od 2001. do 2011. kao voditeljica obrazovanja uz kratki prekid u razdoblju od listopada 2005. do siječnja 2008. kada je ponovno obnašala funkciju v.d. ravnateljice, a također i od veljače 2017. do studenog 2019., otkada službeno radi kao ravnateljica Učilišta. U listopadu 1983. godine diplomirala je slavistiku na odsjeku za ruski jezik i književnost pri Univerzitetu u Beogradu, Filološki fakultet. Prevoditeljica je s ruskog na hrvatski i srpski jezik, autorica nekoliko knjiga prijevoda poezije te autorica jedne knjige priča. Završila je glazbeno obrazovanje pri Muzičkoj školi „Josif Marinković“ – Zrenjanin, odsjek violončelo. Posao u obrazovanju odraslih za nju nikada nije isti, svaka nova školska godina donosi nove izazove i raznolikosti.
Itana Bukovac, prof.
Rođena je 25. veljače 1960. Diplomirala je ruski jezik 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Voditeljica je odjela obrazovanja u Pučkom otvorenom učilištu Samobor gdje od 1996. do danas marljivo radi na poslovima planiranja, istraživanja, kreiranja i pokretanja programa (kurikuluma), kreiranja, pisanja i prevođenja EU projekata, pokretanja lokalnih partnerstva za rješavanje problema na tržištu rada i podupiranja ugroženih skupina; karijernog savjetovanja; sudjelovanja u javnim raspravama i doprinosu podizanja javne svijesti kroz organiziranje javnih predavanja s temama bitnim za razvoj zajednice. Zahvaljujući dugogodišnjem radu sa dionicima u obrazovanju odraslih te predavačima i polaznicima, stekla je izvrsne komunikacijske vještine. Sudjelovala je u kreiranju, pisanju i vođenju brojnih projekata: Mreža obrazovnih institucija za vođenje EU standarda u seoskom turizmu; Certificirane dadilje na tržištu rada Zagrebačke županije; Druga prilika za Gimnazijalce odustale od studija; Ja tajkun; Zajedno možemo naprijed; Mjesto za nas; Gastro klub za pametno zapošljavanje. Od 1997. do 2000. radila je na pokretanju srednje glazbene škole u suradnji sa stručnim timom što je uspješno rezultiralo odvajanjem škole od POU Samobor i osnivanjem zasebne ustanove „Glazbena škola Ferdo Livadić“, a također je sudjelovala i na pokretanju dislociranog odjeljenja Osnovne škole za balet i ritmiku (današnja Umjetnička i plesna škola Silvije Hercigonje), koja je, nažalost, zbog problema s financiranjem ukinuta. Sudjelovala je u pokretanju prvih programa priprema za polaganje majstorskog ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti prema ugovoru između Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta i Hrvatske obrtničke komore. Od 2003. intenzivno radi na pokretanju prvih certificiranih programa za odrasle poljoprivrednike. Godine 2004. bila je članica povjerenstva za izradu kataloga znanja, sposobnosti i vještina za hrvatski jezik u osnovnoj školi, a 2011. članica Radne skupine Poljoprivreda, prehrana, veterina za izradu standarda kvalifikacija u projektu Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u sklopu IPA programa (rad na standardu za proizvođača i prerađivača ljekovitog bilja). Iste godine imenovana je u radnu grupu Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, a kasnije sudjeluje kao predstavnica POU Samobor. Godine 2014. pokrenula je program javnih predavanja za podizanje javne svijesti pod nazivom Građanski utorak koji se redovito odvija svaki utorak. U 2015. imenovana je za predstavnika POU Samobor u Skupštini LAG Sava.
Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2020. godinu jesu:
- prof. dr. sc. Anita Zovko, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih,
- Frano Galeković, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih i
- Eržebet Tomić, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
dr.sc. Anita Zovko, prof.
Rođena je 16. kolovoza 1962. godine u Rijeci. Diplomirala je studij pedagogije na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Na istom fakultetu stekla je znanstve
ni stupanj magistra pedagogijskih znanosti te doktorat znanosti iz društvenog područja 1994. godine, polje pedagogije. Zaposlena je na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora – trajno.
Šefica je Katedre za andragogiju. Članica je Hrvatskog pedagoškog društva, Hrvatskog andragoškog društva, te ISCAE (International Society for Comparative Adult Education). Nositeljica je kolegija Andragogija, Andragogija ciljanih skupina, Obrazovanje odraslih i lokalni razvoj, Suvremeni trendovi u obrazovanju odraslih, Pedagogija treće životne dobi, Didaktika, Pedagogija sporta, Domska pedagogija. Vanjska je suradnica na Sveučilištu u Mostaru i na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci.
Ministarstvo prosvjete i športa (danas Ministarstvo znanosti i obrazovanja), Uprava za programiranje, udžbenike i razvoj – Odjel za programiranje i usavršavanje imenovalo ju je članicom stručne skupine za programe učeničkih domova 1997. godine. Bila je i potpredsjednica ispitne komisije za polaganje stručnih ispita domskih odgajatelja i stručnih suradnika u domovima od 1996. do 2000. godine. Četiri godine (od 2002. do 2006. godine) obnašala je funkciju predsjednice programskog vijeća Hrvatskog andragoškog društva. Također je bila članica Odbora za školstvo, znanost i tehnologiju Primorsko – goranske županije (od 2002. do 2006. godine) i članica povjerenstva za dodjelu nagrade za životno djelo Ivan Filipović (2000. godine). Koncipirala je i osmislila programe Ljetnih i Zimskih Andragoških škola kojima se promiče širenje inoviranja znanja odraslih i koncepcija cjeloživotnog učenja i obrazovanja.
Članica je EPALE zajednice (elektronička platforma za obrazovanje odraslih u Europi) u okviru koje sudjeluje u stvaranju i dijeljenju zajedničke baze resursa o obrazovanju odraslih. Sudjelovala je u programu osposobljavanja nastavnika za temeljna andragoška znanja i vještine u svojstvu predavača koji se realizirao u okviru Projekta Vlade Republike Hrvatske „Za Hrvatsku pismenost – put do poželjne budućnosti“ u skladu s UN-ovom Rezolucijom „Desetljeće pismenosti 2003. – 2012.“ kao i u programu „Curriculum globALE”. Svake godine aktivno se uključuje u Tjedan cjeloživotnog učenja predstavljajući rad i aktivnosti Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
U veljači 2004. godine imenovana je članicom Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za obrazovanje odraslih, kao jedini stručnjak iz andragoške teorije i znanosti. Sudjelovala je u izradi Nacrta strategije obrazovanja odraslih, koji je Vlada RH donijela u studenom 2004. godine te u izradi Akcijskog plana provedbe strategije obrazovanja odraslih, a tijekom 2005. godine i u izradi nacrta prvog hrvatskog Zakona o obrazovanju odraslih. Dobitnica je godišnje nagrade „Ivan Filipović” (2004. godine) za promicanje pedagoške teorije i prakse te 2006. godine dobitnica godišnje nagrade grada Rijeke za područje znanosti – obrazovanje odraslih.
U kolovozu 2007. godine odlukom Vlade RH imenovana je članicom Vijeća za obrazovanje odraslih RH. Do sada je sudjelovala na šest znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a trenutno je voditeljica istraživačkog projekta na Sveučilištu u Rijeci koji se bavi problematikom obrazovanja odraslih u Hrvatskoj.
Objavila je sedam knjiga (uglavnom andragoške tematike), od toga jednu na njemačkom jeziku, kod svjetski poznatog izdavača Petera Langa (Frankfurt, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Beč) te stotinjak znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom, njemačkom, poljskom, mađarskom, rumunjskom, bugarskom i slovenskom jeziku. Aktivno je sudjelovala na znanstvenim i stručnim skupovima, kongresima i konferencijama u zemlji i inozemstvu (u Austriji, Albaniji, Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Češkoj, Čileu, Kubi, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i SAD-u) na kojima je prezentirala svoje radove. Također je doprinijela organizaciji međunarodnih i domaćih znanstveno – stručnih skupova vezanih za problematiku obrazovanja odraslih kao članica organizacijskog i programskog odbora.
Na Odsjeku za pedagogiju aktivno i sustavno sudjeluje kao nastavnik, organizator i realizator pedagoških i andragoških aktivnosti u inoviranju nastavnog rada, povezanosti odgojno – obrazovnih (andragoških) ustanova u ostvarivanju pedagoško/andragoške teorije i prakse, unaprjeđivanju odnosa između nastavnika i studenata i njihovom uključivanju u znanstveno-istraživački rad. Sudjeluje u organizaciji i realizaciji različitih predavanja, radionica, tribina i sl. za djelatnike iz područja obrazovanja odraslih. Na taj način teorijske spoznaje primjenjuje u praksi, ali isto tako i određene spoznaje i iskustva stručnjaka – praktičara koristi u svom nastavnom i istraživačkom radu.
Trenutno je koordinatorica na ESF Projektu u dijelu koji se odnosi na realizaciju elaborata studija Andragogije.
Eržebet Tomić, prof.
Rođena je 12. studenog 1952. godine u baranjskom selu Draž, općina Beli manastir. Osnovnu školu završila je u rodnom mjestu, gimnaziju u Belom Manastiru, a Pedagošku akademiju u Osijeku. Po završetku akademije zaposlila se u Područnoj školi Draž kao njegovatelj mađarskoga jezika i kulture. Ubrzo je izabrana za pedagoga matične škole u Batini uz obvezu završetka pedagoškog fakulteta. Zvanje profesora pedagogije stekla je na Sveučilištu u Osijeku. Nakon završetka fakulteta radila je kao stručni suradnik pedagog u OŠ Batina gdje ju je zatekla agresija na Republiku Hrvatsku. Od kolovoza 1991. godine aktivno je sudjelovala u okupljanju prognane djece i mladeži. Za vrijeme Domovinskog rata osnovala je i vodila hrvatski prognanički vrtić u Pečuhu, osnovnu školu i gimnaziju te pomagala u smještaju mnogih naših škola diljem Republike Mađarske s obzirom na to da je kroz posao profesionalne tajnice Saveza Mađara RH imala već razvijenu suradnju s mnogim institucijama. Osim vođenja navedenih prognaničkih ustanova, organizirala je prva krštenja i krizme za učenike, kao i njihove roditelje te uvela vjeronauk u te škole. Povratkom u Osijek po završetku školske godine 1990./1991. uz svoj redovan rad pedagoga u Vladislavcima uspješno je surađivala sa Povjereništvom Vlade RH za Baranju i tako uspjela organizirati boravak više od dvjestotinjak prognanih učenika u Nizozemskoj uz pomoć Malteškog reda iz Pečuha i Frankfurta. Od 1994. godine nesebično je radila na ustroju Mađarskog kulturnog i obrazovnog centra u Osijeku. Vlada Republike Hrvatske imenovala ju je 1996. godine članom Ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Uspješno je obavljala povjerene zadatke u cilju mirne reintegracije, uspostave povjerenja ubrzanog razvitka i normalizacije života na području Osječko-baranjske Županije. Nakon završetka mirne reintegracije Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odlikovana je Spomen medaljom Vukovar u travnju 1999. godine. U želji da pomogne mladima koji su zbog ratnih zbivanja, psihičkih i tjelesnih trauma prekinuli svoje školovanje ili ga nisu ni započeli, 28. siječnja 2001. godine osniva ustanovu za obrazovanje odraslih, Pučko otvoreno učilište Poetika, koja započinje s radom 01. rujna 2002. godine. Dužnost ravnatelja u Pučkom otvorenom učilištu obnaša od 2003. godine. Pod njenim ravnateljstvom Pučko otvoreno učilište Poetika proglašeno je najboljom Ustanovom za obrazovanje odraslih na području Osječko-baranjske županije. Nakon prerane smrti Zvonimira Ercega, prvog predsjednika Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih u RH, na izvanrednoj Skupštini Zajednice u kolovozu 2015. godine, a zbog iznimnih postignuća koja je ostvarila na području obrazovanja odraslih izabrana je za predsjednicu, nakon čega se sjedište Zajednice prenosi u Osijek, a u rujnu 2019. godine članovi ZUOO RH ponovno joj povjeravaju dužnost predsjednice. Članstvo zajednice čine pučka učilišta, privatne škole, državne škole i pojedinci.
U obrazovanju odraslih radi punih 18 godina, a svojim najvećim uspjehom smatra to što je kroz svoj radni vijek mnogim polaznicima, kao i njihovim obiteljima, pomogla da se vrate na pravi put te uspješno integriraju na tržište rada i na taj način osiguraju daljnju egzistenciju.
Franjo Galeković, prof.
U mirovinu odlazi 1. rujna 2012. godine s radnog mjesta načelnika Odjela za nadzor i razvoj ustanova za obrazovanje odraslih. U Agenciji za obrazovanje odraslih počeo je raditi u studenom 2006. godine na mjestu višeg stručnog savjetnika, a u siječnju 2008. godine raspoređen je na mjesto načelnika Odjela. Tijekom 2007. godine sudjelovao je kao član povjerenstva u izradi prijedloga pravilnika koji u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih uređuje pojedina područja iz djelatnosti ustanova za obrazovanje odraslih. S obzirom na stečeno iskustvo, sudjelovao je na izradi Pravilnika o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN,129/08) te nakon javne rasprave na konačnom prijedlogu. Sudjelovao je u radu brojnih andragoških seminara i radionica u organizaciji Agencije za obrazovanje odraslih, Andragoškog društva Hrvatske, PROJECTA CARDS i IPA, surađivao u Andragoškom glasniku Andragoškog društva, sudjelovao u brojnim radionicama koje su imale kao glavnu zadaću primjenu Zakona o obrazovanju odraslih i četiriju pravilnika proizašlih iz navedenog Zakona te sudjelovao u izradi Vodiča za ustanove obrazovanja odraslih zajedno s drugim djelatnicima Agencije u okviru IPA projekta.
Prije dolaska u Agenciju za obrazovanje odraslih, od 1999. do 2006. god. obnašao je funkciju ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici kao jednog od najvećih u Republici Hrvatskoj s brojnim programima od obrazovanja, kulture do izdavaštva. Tijekom rada u navedenoj ustanovi uspio je realizirati glavni zadatak postavljen od strane Grada, a to je bila obnova zgrade stare 50-ak godina te je na taj način osigurao korisnicima suvremene uvjete rada i kvalitetnije ostvarenje programa.
U Srednjoj strukovnoj školi u Velikoj Gorici 1978. godine zapošljava se kao nastavnik i vanjski suradnik Narodnog sveučilišta u programima obrazovanja odraslih. S obzirom na to da je Strukovna škola bila u stotinjak godina staroj zgradi koja nije zadovoljavala potrebe za obrazovanjem mladih, Grad donosi odluku o izgradnji nove srednje škole „CUO Vladimir Bakarić“ te je imenovan za direktora u izgradnji, zatim direktora u osnivanju (1985. godine) i nakon konstituiranja škole za direktora Centra gdje je radio do sredine 1991. godine. Od jeseni 1991. godine do travnja 1999. godine radio je kao nastavnik u gimnaziji i ekonomskoj školi i kao vanjski suradnik Narodnog sveučilišta. Od 1986. godine do kraja 1988. godine obavljao je funkciju predsjednika SSRN Zagreba te aktivno sudjelovao u pripremi objekata (između ostalih – Jarun, Cibona, SRC Šalata, sportske dvorane uz škole, itd.) i organizaciji Univerzijade 1987. godine. Funkciju predsjednika iste organizacije uspješno je obavljao u Velikoj Gorici od 1983. do 1985. godine. Prvo radno mjesto u prosvjeti zasniva kao profesor povijesti i filozofije u Đakovu te na tom radnom mjestu radi od 1970. god. do 1973. godine, a nakon toga odlazi u Zanatski školski Centar u kojem radi do 1978. godine nakon čega se ponovno vraća u svoj rodni zavičaj i tamo zapošljava kao nastavnik u obrazovanju odraslih. U obrazovanju je ukupno proveo 42 godine.
Film o dobitnicima Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2020. možete pogledati ovdje.
Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2019. godinu jesu:
- dr. sc. Tihomir Žiljak, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih,
- Verica Rosić, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih i
- Jakov Bevanda, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Ovdje možete preuzeti Odluku.
Doc.dr.sc. Tihomir Žiljak
U obrazovanju odraslih profesionalno radi od 1984. godine. Od 1984. do 1998. godine bio je direktor/ravnatelj Narodnog sveučilišta (kasnije Pučkog otvorenog učilišta) Zaprešić, za što je dobio Nagradu grada Zaprešića 1998. godine. Nakon toga radi u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, u kojem je bio pomoćnik ravnatelja, voditelj više programa, vezanih uz projekte međunarodne suradnje, projekte razvoja obrazovanja odraslih i kulturnog razvoja, programe neformalnog obrazovanja (kultura, političko obrazovanje). Posljednjih devet godina Voditelj je Odjela za razvoj, cjeloživotno učenje i EU programe u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Nacionalni je ambasador Erasmus+ programa za područje obrazovanja odraslih. Aktivan je i u Hrvatskom andragoškom društvu, gdje je od 1999. do 2000.godine te od 2012. do 2016. godine obnašao dužnost predsjednika, a od 2006. godine član je Izvršnog odbora i potpredsjednik. U razdoblju od 1989. do 1998. godine bio je član Upravnog odbora Hrvatske zajednice pučkih i otvorenih učilišta. Član je uredništva Andragoškog glasnika od 2005. godine te Anali Hrvatskog politološkog društva od osnutka 2004. do 2017. godine. Također je član uredništava Andragoška spoznanja (Slovenija) od 2019. godine, Social Sciences and Education Research Review (SSERR), (Rumunjska) od 2014. godine. Jedan je od utemeljitelja i član upravnog odbora DANET – Mreže za podunavsku suradnju u obrazovanju starijih osoba (sjedište u Ulmu, Njemačka).
Objavio je veći broj stručnih i znanstvenih radova iz područja obrazovanja odraslih. Najvećim se dijelom bavi javnim politikama koje se odnose na obrazovanje odraslih, cjelokupno obrazovanje, provedbu koncepta cjeloživotnog učenja te na europsku dimenziju obrazovanja. Sudjelovao je u organizaciji više međunarodnih konferencija o obrazovanja odraslih i uredio zbornike s tih konferencija, a u tisku je knjiga koju je uredio zajedno s prof. Nikolom Pastuovićem Obrazovanje odraslih- Teorijske osnove i praksa u kojoj je prvi put analizirao mogućnosti konstituiranja posebne politike obrazovanja odraslih.
Članke o obrazovanju odraslih objavljivao je u domaćim i stranim časopisima (Andragoški glasnik, Andragoške studije, Odgojne znanosti, Društvena istraživanja, Politička misao, Journal of Ethno-development, Čelovek i obrazovanie).
Izlagao je na brojnim međunarodnim konferencijama koje su organizirali hrvatski organizatori (HAD, ASOO) i međunarodne organizacije (European Association for the Education of Adults, European Society for Research on the Education of Adults, DVV- German Institute for International Cooperation, International Political Science Association, The Central European Political Science Association, International Sociological Association
Sudjelovao je i sudjeluje u većem broju stručnih i znanstvenih projekata koji se bave analizom i razvojem obrazovanja odraslih te u većem broju stručnih tijela koja se bave razvojem sustava obrazovanja odraslih. Vodio je radnu skupinu za izradu Nacionalnog programa građanskog obrazovanja odraslih (2000. godine), sudjelovao u raspravama o zakonima koji reguliraju obrazovanje odraslih, vodio je radnu skupinu za obrazovanje odraslih za provedbu Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije (2015.-2016. godine), sudjelovao u izradi Strateškog okvira za promociju cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj (2017.). U dva ciklusa (od 2015. godine) vodi radnu skupinu Ministarstva znanosti i obrazovanja za izradu kurikuluma za jačanje temeljnih jezičnih, matematičkih i digitalnih vještina odraslih. U tri mandata je član Savjeta Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u kojem se intenzivno zalaže za otvaranje mogućnosti za dostupno obrazovanje osoba s invaliditetom.
Osim poslova rada na projektima, predaje obrazovne politike, socijalne politike, javne politike na Sveučilištu u Zagrebu (Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) i Sveučilištu u Mostaru (Filozofski fakultet i Fakultet prirodnih i obrazovnih znanosti). Trenutno na Fakultetu političkih znanosti predaje na doktorskom studiju Obrazovnu politiku i mentor je za dva doktorska rada iz tog područja (od 2013.). Na diplomskom studiju predaje Javne politike EU, diplomski studij (zajedno s prof,. Petakom od 2014. godine). Na poslijediplomskom specijalističkom studiju Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa nositelj je kolegija Programi i fondovi EU u obrazovanju i znanosti (od 2014. godine). Na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu predaje Javne politike (zajedno s prof. Petakom) na Poslijediplomskom doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij invaliditeta (od 2012. godine). Na Pravnom fakultetu predaje Javne politike u praksi na Stručnom preddiplomskom studiju (od 2015. godine) te Javne politike u Hrvatskoj na Stručnom specijalističkom diplomskom studiju (od 2014. godine). Na diplomskom Studiju socijalnog rada (od 2018.) predaje Europske socijalne politike . Na Sveučilištu u Mostaru predaje na diplomskim studijima Obrazovnu politiku (od 2014.), Europeizaciju javnih politika (od 2014.), na preddiplomskom studiju Javne politike, (od 2015.) te na doktorskom studiju Komparativne javne politike, doktorski studij (od 2016.).
Verica Rosić
Završila je Domaćinsku učiteljsku školu u Vukovaru 1962. godine, a Pedagošku akademiju 1979. godine. Zaposlila se u tadašnjem Radničkom sveučilištu 1968. godine došavši iz OŠ Lopatinec. Radila je kao stručni učitelj na katedri za domaćinstvo, a nakon 10 godina rada, postala je voditelj te katedre na čijem je mjestu bila do 1988. godine.
Niz godina vodila je Jednogodišnju domaćinsku školu te tečajeve kroja i šivanja, tečajeve kuhanja, tečajeve veza, koji su bili namijenjeni prvenstveno ženskoj populaciji koje se nije upisala u srednjoškolsko obrazovanje. Cijeli svoj radni vijek posvećena je obrazovanju odraslih, a tečajeve je provodila po gotovo svim mjestima diljem Međimurja, od Štrigove do Kotoribe i od Mure do Drave.
Godine 1988. izabrana je na mjesto ravnateljice Učilišta. Od tada pa do 2012. godine obavljala je navedenu funkciju. Od 1993. godine svoj je rad u potpunosti usmjerila verifikaciji i provođenju programa osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije odraslih.
Pod njenim vodstvom Učilište je postiglo visok renome i postalo središte cjeloživotnog obrazovanja Međimurja i regije. Promicala je status Učilišta kao Centra za cjeloživotno učenje. Uključivanjem u projekt tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Za Hrvatsku pismenosti: Put do poželjne budućnosti, 2003. godine, uključila je brojne pripadnika romske nacionalne manjine u osnovno obrazovanje odraslih, čime ih je potaknula da shvate važnost obrazovanja i nužnost završetka osnovne škole.
Zahvaljujući poduzetničkim sposobnostima i viziji Učilištu je osigurala bespovratna sredstva Europske unije uključivanjem u različite projekte. Dobivenim bespovratnim sredstvima obnovljena je unutrašnjost zgrade Učilišta te su provedene brojne edukacije za različita zanimanja.
Dobitnica je nagrade Zlatni Grb Grada Čakovca za 2009. godinu za više od četiri desetljeća uspješnog rada na polju obrazovanja odraslih u Pučkom otvorenom učilištu Čakovec.
Jakov Bevanda, prof.
Nakon bogatog radnog iskustva stečenog u privredi, od 1975. do 2009. godine zaposlen je u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi kao nastavnik praktične nastave, zatim kao nastavnik informatike i ekonomike, a od 1978. godine postavljen je na mjesto planera-programera te na funkciju voditelja smjene. Za direktora Centra za usmjereno obrazovanje „8 svibnja 1945.“, u Zagrebu izabran je 1988. godine. Od 1991. godine obnašao je ulogu ravnatelja Elektrostrojarske obrtničke škole, a 2001. godine promaknut je u profesora – savjetnika.
Osim prethodno navedenog prof. Bevanda aktivno se bavi obrazovanjem odraslih počevši od 1977. godine kada je bio član Povjerenstva za provođenje i organizaciju ispita za samostalno vođenje obrtničkih radiona u sklopu čega je i autor priručnika „Kako otvoriti zanatsku radionu“. Istovremeno, u razdoblju od 1977. do 1994. godine aktivno je sudjelovao u izradi nastavih planova i programa za sva zanimanja u području elektrotehnike, strojarstva i obrtništva. Nadalje izrađivao je obrazovne programe koji omogućuju vertikalnu prohodnost iz trogodišnjih na četverogodišnja zanimanja te upis na veleučilišta. Jedan je od osnivača Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i Hrvatskog andragoškog društva u kojem je od 2001. do 2009. godine obnašao funkciju predsjednika, a od 2009. godine do danas na funkciji je dopredsjednika te je član Nadzornog odbora.
Sudjelovao je u Domovinskom ratu, te je promaknut u časnički čin i dodijeljena mu je Spomenica domovinskog rata. 1973. godine dobi je nagradu za inovacije, a 2009. godine za rad u srednjem školstvu dodijeljena mu je Nagrada Ivan Filipović. Prof. Bevanda ukupno ima 48 godina radnog staža, a obrazovanjem se bavi već punih 37 godina.
2018. godine također su dodijeljena Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih. Priznanja su dodijeljena na svečanom otvorenju 12. Tjedna cjeloživotnog učenja 1. listopada 2018. u Splitu. Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2018. godinu su: Dr. sc. Milan Matijević, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih, Jasna Čurin, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih i dr. sc. Dušan Petričević, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Povjerenstvo za izbor dobitnika Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih donijelo je odluku o dodijeli Posthumnog priznanja na području razvoja prakse obrazovanja odraslih. Dobitnik Posthumnog priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih je: Zvonimir Erceg, prof., za posthumno priznanje na području razvoja prakse obrazovanja odraslih.
U nastavku možete pročitati o dobitnicima Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2018. godinu:
ZVONIMIR ERCEG, prof. (1944. – 2015.) dobitnik je Posthumnog priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja.
Nakon završetka Učiteljske škole u Zagrebu, na Pedagoškom fakultetu u Rijeci stekao je zvanje profesora proizvodno – tehničkog obrazovanja. U profesionalnom djelokrugu rada stjecao je iskustva radeći u osnovnoj školi, kao i u području obrazovanja odraslih, te u provedbi obrazovnih politika u Ministarstvu prosvjete i športa, radeći u Upravi za školstvo, kao viši stručni savjetnik za obrtničke škole, učeničke domove i obrazovanje odraslih. Kao delegirani član radne skupine za izradu Zakona o obrazovanju odraslih i pravilnika pružao je stručnu pomoć ustanovama za obrazovanje odraslih.
Vrlo aktivno je sudjelovao u osmišljavanju i organizaciji stručnih skupova (seminara i savjetovanja na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini) te provedbi EU projekata. Bio je osnivač i vlasnik Portala www.mojeobrazovanje.hr. Godine 2009. na poticaj brojnih ravnatelja ustanova i svoju osobnu inicijativu osnovao je Zajednicu ustanova za obrazovanje odraslih. Okupivši tada istaknute andragoške djelatnike, uspostavio je modernu samoodrživu udrugu, s jasnim ciljevima i programom. Kao čovjek širokih spoznaja aktivno je sudjelovao u nizu društvenih organizacija i jedinica lokalne samouprave. Posebice se zalagao za moderan pristup ekologiji, korištenju obnovljivih izvora energije, radu na siguran način, odnosno zaštiti na radu, promovirajući ideje cjeloživotnoga učenja i važnost obrazovanja odraslih. Više od deset godina bio je stručni andragoški djelatnik sadašnjega Pučkoga otvorenog učilišta u Zagrebu, najveće ustanove za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj. Također, više od deset godina bio je savjetnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za područje obrazovanja odraslih. Upravo mu je ta dužnost omogućila široke kontakte s ustanovama za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj: učilištima, centrima za kulturu, školama za strane jezike, obrazovanim odjelima u realnom sektoru. Izgradio je široku mrežu kontakata s vrhunskim znanstvenicima iz područja obrazovanja i organizirao niz uspješno pripremljenih stručnih i andragoških skupova, savjetovanja, seminara, okruglih stolova. Stečenim znanjima i sposobnostima iz svoje dugogodišnje karijere obogatio je obrazovanje u vlastitom Andragoškom učilištu Zvonimir, u čijim prostorima je djelovala i Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih. Od 1. lipnja 2009. godine do siječnja 2015. godine obnašao je dužnost predsjednika Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih.
Prof. dr. sc. MILAN MATIJEVIĆ, redoviti profesor u trajnom zvanju dobitnik je Priznanja za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih.
Po završetku studija pedagogije i sociologije na Filozofskom fakultetu u stručnoj karijeri prošao je put od odgojitelja u odgojno-popravnom domu, preko opismenjavanja odraslih i poučavanja budućih pedagoga i učitelja, do voditelja doktorskog studija za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola. Od 1987. zaposlen kao redoviti profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Kao redoviti profesor u trajnom zvanju izabran je 1999. godine. Na sveučilištu je izvodio nastavu iz kolegija, Metodologija društvenih znanosti, Istraživanja odgoja i obrazovanja, Andragoška didaktika, Nastavna tehnika, Obrazovna tehnologija, Andragogija, Cjeloživotno obrazovanje, Teorije nastave i obrazovanja, Nastavni kurikulum, Povijest školstva i pedagogije, Ocjenjivanje u primarnom obrazovanju te nekoliko kolegija na poslijediplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu. Sudjelovao je kao nastavnik na sveučilišnoj nastavi još i na sveučilištima u Osijeku, Zadru, Splitu te Sarajevu i Ljubljani. Stekao višegodišnje iskustvo u poučavanju mladih i odraslih.
Obavljao dužnosti prodekana za nastavu Filozofskog fakulteta – Pedagogijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je Predstojnik Zavoda za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Predstojnik Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Predstojnik Katedre za pedagogiju i didaktiku Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. U proteklih četvrt stoljeća bio je voditelj brojnih znanstvenih i istraživačkih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Hrvatska zaklada za znanost, među kojima se ističu: Unutarnja reforma osnovne škole i priprema mladih za 21. stoljeće; Inovacijska škola; Hipermedijska obrazovna tehnologija i didaktika medija; Internet u obrazovanju i multimedijska didaktika; Nove obrazovne tehnologije i cjeloživotno obrazovanje te Škola i nastava za net generacije. Autor je više od dvadeset knjiga i stotinu znanstvenih radova iz područja odgoja i obrazovanja mladih i odraslih. Njegova istraživanja i znanstveni radovi odnose se na didaktiku, metodiku poučavanja na svim razinama školovanja, obrazovanje na daljinu, alternativne pedagogije i škole, modele ocjenjivanja na svim stupnjevima školovanja, nove medije u obrazovanju. Naslovi objavljenih knjiga govore o njegovim istraživačkim i stručnim interesima: Učimo uz rad, Suvremena organizacija obrazovanja odraslih, Humor u nastavi, Na pragu samoupravne škole, Osnovna škola u svijetu, Osnovna škola na pragu 21. Stoljeća, Didaktika, Alternativne škole, Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Učiti po dogovoru itd. U hrvatsku znanstvenu bibliografiju upisao je ukupno 167 znanstvenih i stručnih radova u zadnjih 15 godina, među kojima su i četiri udžbenika. Google Scholar bilježi 307 citata u zadnjih 5 godina (ukupno 552 citata).
Dobitnik je Godišnje nagrade Ivan Filipović za znanost 1990. godine. Član je redakcija nekoliko znanstvenih časopisa. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Proveo je ukupno više od jedne godine na raznim vidovima stručnog usavršavanja u inozemstvu (Njemačka, Finska, Nizozemska, Škotska, Engleska, Poljska, Švicarska, Austrija, Češka, Mađarska, Indija, USA itd.).
JASNA ČURIN, prof. dobitnica je Priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Jasna Čurin, prof. psihologije, već trideset pet godina bavi se obrazovanjem odraslih u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Kao voditeljica Odjela Sveučilište za treću životnu dob koje je nastalo kao zajednički projekt Pučkoga otvorenog učilišta Zagreb i Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od samoga uvođenja ovog pilot programa. Prvo Sveučilište za treću životnu dob u Hrvatskoj pokazalo se kao izvrstan model podizanja kvalitete života osoba starije životne dobi i, kako sama prof. Čurin ističe, „iskrica koja omogućuje da se putem obrazovnih aktivnosti treća dob učini ispunjenijom i kvalitetnijom“. Jasna Čurin kontinuirano je bila uključena u razvoj kvalitete Sveučilišta za treću životnu dob, koje je zbog širine programske ponude i broja polaznika vrlo brzo preraslo u cjelovito strukturiran obrazovni program koji poštuje specifičnosti starijih osoba u procesu neformalnog obrazovanja i kojeg kroz različite programe svake školske godine pohađa oko 1000 polaznika. Aktivno kreirajući programe Sveučilišta, širila je i spektar dodatnih aktivnosti u čijem kreiranju sudjeluju i polaznici sami. Uvelike je doprinosila promidžbi Sveučilišta, a posljednjih nekoliko godina intenzivnije radi i na međunarodnoj suradnji, te evaluaciji, razvoju i implementaciji EU projekata. Sveučilište za treću životnu dob od početka je učilo na iskustvima europskih srodnih institucija koje je razvijeni svijet odavno prepoznao te razvilo blisku suradnju s mnogima od njih, posebice u Sloveniji i Njemačkoj. Od 2014. godine Sveučilište je učlanjeno u međunarodnu udrugu Sveučilišta za treću životnu dob (AIUTU).
Koordinirajući Odjel i tim od pedesetak vanjskih suradnika usavršavala je marketinška znanja i poslovne vještine. Povremeno organizira stručna osposobljavanja nastavnika koji predaju u grupama, kao i samih polaznika, kako bi bolje razumjeli proces cjeloživotnog učenja kojeg su dionici. Komunikacijske vještine usavršavala je kroz stručna usavršavanja i radionice te bogato iskustvo u radu s ljudima, osobito osobama starije životne dobi. Gostujući kontinuirano u medijima proteklih godina, zajedno s timom suradnika i polaznika, sustavno promovira važnost i ideju cjeloživotnoga učenja, ističući djelatnost i utjecaj Sveučilišta koje bi se trebalo više reflektirati na društvo i poboljšati odnos prema starijim članovima zajednice te ih motivirati da i sami u budućnosti budu angažiraniji dio zajednice, nego što su to danas. Aktivnim sudjelovanjem na stručnim skupovima i konferencijama, te objavom nekoliko stručnih radova nastojala je praksu približiti teoriji. Kontinuirano se usavršava u području andragogije i psihologije kao aktivna članica Društva psihologa Hrvatske i Hrvatskog andragoškog društva. Jasna Ćurin već nekoliko desetljeća aktivno doprinosi kvaliteti života osoba treće životne dobi radeći na Sveučilištu za treću životnu dob, čime su polaznici dobili stabilno mjesto gdje će uvijek naći motiv i priliku za nova znanja, gdje će se moći uključiti u obrazovni proces, stvarati nove socijalne veze, podići samopoštovanje te pronaći mjesto na kojem mogu povećati kvalitetu života i u pravom smislu aktivno starjeti. Za mene je ovaj posao bio oduvijek više od posla, više od onog što se mora. Bez entuzijazma nema velikih stvari, one se ne mogu svesti u okvir radnog vremena. Baviti se obrazovanjem seniora, voditi složen program kao što je Sveučilište za treću životnu dob u sredini koja još uvijek ima suviše predrasuda prema starijima ne može biti samo posao. To je POZIV! Hvala onima koji su to u mom radu prepoznali.
Dr. sc. Dušan Petričević dobitnik je Priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Na Višoj stručnoj pedagoškoj školi u Rijeci stekao je zvanje nastavnika strukovno-teorijske nastave u području strojarstva. Na Pedagoškom fakultetu u Rijeci stekao je zvanje profesora industrijske pedagogije, magistra i doktora znanosti u području društvenih znanosti – znanstvenom polju pedagogija. Radna iskustva stjecao je u svojstvu strojarskoga tehničara, nastavnika strukovno-teorijske nastave u srednjim strukovnim školama, organizatora i nastavnika u tvorničkim centima za obrazovanje radnika, višeg savjetnika za strukovno obrazovanje u Zavodu za školstvo i rukovoditelja Odjela za razvoj u Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske.
Od 1997. do 2013. godine radio je kao vanjski suradnik (nastavnik) na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu. Na Učiteljskom fakultetu izvodio je nastavu metodike strukovno-teorijske nastave za nastavnike strukovne nastave u srednjim strukovnim školama, ustanovama za obrazovanje odraslih i drugim ustanovama za strukovno obrazovanje, te metodiku praktične nastave za nastavnike praktične nastave u srednjim strukovnim školama, autoškolama i drugim pravnim osobama koje osposobljavaju osobe za obavljanje određenih poslova. Na Visokoj školi za sigurnost izvodio je nastavu iz dva kolegija: radnu pedagogiju na poslijediplomskom studiju i obrazovanje odraslih na specijalističkom studiju. Bio je angažiran i kao predsjednik ispitnih povjerenstava za polaganje stručnog ispita nastavnika strukovne nastave i ispitivač metodika strukovne nastave u povjerenstvima Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Njegovi istraživački interesi usmjereni su na obrazovanje odraslih, kao i na strukovno obrazovanje. Samostalno je realizirao istraživanje na temu: Profili inženjera metalurgije i unapređivanje studija metalurgije, Potrebe za industrijskim radnicima na području Banovine i Školstvo u Njemačkoj. Vodio je istraživanje na temu: Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja u Hrvatskoj.
Autor je nekoliko knjiga: Radna pedagogija, Metodika strukovno-teorijske nastave, Metodika praktične nastave te Kurikulum zanimanja i kvalifikacija, kao i monografije Starigrad – Paklenica. Recenzirao je nekoliko udžbenika te znanstvenih i stručnih članaka. Objavio je više znanstvenih i stručnih članaka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju učenika i odraslih te o pedagoško-psihološkom i didaktičko-metodičkom obrazovanju nastavnika strukovne nastave. Suautor je knjiga: Opći priručnik za nastavnike srednjih škola, Školstvo u svijetu, Europska orijentacija hrvatskog školstva te Osnove suvremene pedagogije. Sudjelovao je na više nacionalnih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. Osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog andragoškog društva. Član je Akademije odgojnih znanosti, Hrvatskog andragoškog društva, Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i Matice hrvatske. U mirovini je od 2000. godine.
2017.
Prvi dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih bili su dr. sc. Nikola Pastuović, professor emeritus iz Zagreba, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih te Ljudevit Šimunović, prof. iz Zagreba, i Josip Nakić Alfirević, prof. iz Koprivnice, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Professor emeritus dr. sc. Nikola Pastuović doajen je u područjima najvažnijih temeljnih obrazovnih znanosti poput psihologije, pedagogije i andragogije koji sustavno djeluje na području integracije cjeloživotnog obrazovanja sa znanstvenim spoznajama. Njegov znanstveni doprinos najizrazitiji je u području istraživanja djelovanja kognitivnih i afektivnih osobina ljudi na kvalitetu njihova života, u teoriji cjeloživotnoga učenja, s posebnim osvrtom na obrazovanje odraslih te u području znanosti o obrazovnim sustavima. Stekao je dva doktorata znanosti (iz psihologije i pedagogije) te izabran u znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika u oba područja. Dobitnik je brojnih nagrada i međunarodnih priznanja. Zbog posebnih zasluga za razvoj Sveučilišta i za međunarodno priznatu znanstvenu izvrsnost Sveučilište u Zagrebu izabralo ga je 2009. godine u počasno zvanje professor emeritus.
Ljudevit Šimunović doprinosio je razvoju prakse obrazovanja odraslih od samih početaka svoje četrdesetogodišnje karijere. I nakon umirovljenja pa sve do danas angažiran je kao vanjski suradnik na različitim stručno-pedagoškim poslovima u obrazovanju odraslih. Član je stručnoga tima za razvoj obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj. Više je godina bio član uredništva službenoga Glasnika Ministarstva prosvjete. Jedan je od osnivača i tajnika Hrvatskoga andragoškog društva u kojem je i danas aktivan. Za svoj dugogodišnji rad u obrazovanju 2001. godine primio je nagradu Dr. Albert Bazala.
Josip Nakić Alfirević
Tijekom tridesetogodišnjeg mandata ravnatelja Josipa Nakića Alfirevića Pučko otvoreno učilište Koprivnica doživjelo je preobrazbu od narodnoga sveučilišta u današnje moderno pučko otvoreno učilište koje je postiglo brojna i važna postignuća, europske standarde u organizacijskom i programskom smislu te najbolje rezultate u osnovnoškolskom obrazovanju odraslih u Hrvatskoj s ambicijom dosega Sveučilišta za cjeloživotno učenje u ovom dijelu Europe. Svojim dugogodišnjim radom zauzimao se za potpunu posvećenost učilišta građanima i njihovim svakodnevnim potrebama kroz obrazovanje odraslih te zagovaranje cjeloživotnoga učenja. Stalnom nadgradnjom već postignutih standarda Učilište je već petnaestak godina kontinuirano orijentirano na europske projekte kroz koje se uspješno razmjenjuju iskustva na području obrazovanja odraslih i cjeloživotnoga učenja s međunarodnim partnerima. Za izniman doprinos u području obrazovanja odraslih i pozicioniranju ustanove i grada Koprivnice kao najuspješnijega Centra cjeloživotnoga učenja u Republici Hrvatskoj dodijeljena mu je Medalja Grada Koprivnice.
Budući da je u središtu kampanje Tjedan cjeloživotnog učenja pojedinac, odnosno osoba koju želimo motivirati da obrazovanjem promijeni svoj život i unaprijedi svoje životne okolnosti, najvažniji partneri na tom putu ipak su andragoški stručnjaci, profesionalci u području obrazovanja odraslih koji svojim stručnim radom omogućuju da cjeloživotno učenje i obrazovanje postanu stvarnost. Stoga je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja 2017. počela praksu dodjele Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih kojima se želi istaknuti, promovirati i odati priznanje pojedincima koji su, baveći se tim područjem aktivno više od četrdeset godina, svojim radom i djelovanjem zadužili obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj na stručnoj i znanstvenoj razini.
Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2021. godinu jesu:
- izv. prof. dr. sc. Morana Koludrović, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih,
- Tatjana Vujić, prof., za stručni doprinos razvoju obrazovanja odraslih i
- Itana Bukovac, prof., za stručni doprinos razvoju obrazovanja odraslih.
Ovdje možete preuzeti Odluku.
Izv. prof. dr. sc. Morana Koludrović
Rođena je 20. kolovoza 1979. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. stječe zvanje magistre društvenih znanosti, polje pedagogija, grana didaktika, a 2013. postaje doktorica znanosti. Trenutno je zaposlena kao izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Splitu gdje je zaposlena od 2008. Također radi i kao vanjska suradnica na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a od 2015. do 2019. je radila kao vanjska suradnica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Sudjelovala je ili sudjeluje kao članica u raznim odborima ili ustanovama: članica programskog odbora na konferenciji Upravljanje kvalitetom u obrazovanju odraslih ‒ 8. Međunarodna konferencija o obrazovanju odraslih u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatskog andragoškog društva 2018. ; članica organizacijskog odbora Znanstveno – stručnog kolokvija: Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet; od 2014. do 2017. članica Stegovnog povjerenstva za provođenje postupka utvrđivanja stegovne odgovornosti studenata Filozofskog fakulteta u Splitu; od 2013. do 2017. članica nadzornog odbora Hrvatskog pedagogijskog društva; od 2015. je članica predsjedništva Hrvatskog udruženja za obrazovna istraživanja i članica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Splitu; od 2016. do 2018. Erasmus+ KA3: Educa T – članica Radne skupine za izradu preporuka o kvalitetnom poučavanju i učenju u hrvatskom visokom obrazovanju i nacionalnog profila kompetencija te okvirnog kurikuluma za poboljšanje kompetencija nastavnika u visokom obrazovanju; od 2017. članica je Povjerenstva za znanost Filozofskog fakulteta u Splitu i predsjednica Povjerenstva za unutarnju prosudbu sustava osiguranja kvalitete; od 2018. je članica Komisije za kvalitetu u SERTO, Srbija – Profesionalizacija i kvalitet u obrazovanju odraslih (SVEB), a od iste godine je i članica Uredništva časopisa Andragoški glasnik; od 2019. članica je Uredništva časopisa Andragoški glasnik; od 2019. članica je Upravnog odbora Hrvatskog andragoškog društva; od 2020. članica je Povjerenstva za izradu samoanalize Fakulteta; od 2021. članica je Radne skupine za izradu prijedloga nacrta Nastavnog programa o poučavanju temeljnih vještina za nastavnike u obrazovanju odraslih (nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Također je sudjelovala ili sudjeluje na projektima: od 2014. do 2016. kao članica projektnog tima na projektu Izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacije stručnjaka za obrazovanje odraslih u okviru Europskog socijalnog fonda – Razvoj ljudskih potencijala; od 2018. do 2019. voditeljica elementa i članica projektnog tima na projektu Internacionalizacija studijskih programa Morskog ribarstva i Vojnog pomorstva na Sveučilištu u Splitu iz Europskog socijalnog fonda; od 2019. je članica projektnog tima na ESF projektu UP.03.1.1.03.0056 Kompetencijski standardi nastavnika, pedagoga i mentora. Od 2013. do 2015. predstavljala je znanstvene novake i asistente na Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta u Splitu, a od 2014. do 2018. bila je ECTS povjerenica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Od 2014. do 2019. bila je članica tima pri Znanstvenom centru izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment. Od 2015. do 2017. bila je zamjenica voditeljice Centra za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja, a 2017. preuzima funkciju voditeljice. Mentorica je 79 diplomskih i završnih radova na Filozofskom fakultetu u Splitu; koautorica Programa Pedagoško – psihološko – didaktičko – metodičkog osposobljavanja pri Centru za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu; edukatorica na raznim programima i aktivnostima u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (Učinkoviti ljudski potencijali 2014.‒2020.; EPALE; Curriculum GlobALE; Promocija cjeloživotnog učenja; recenzentica u brojnim znanstvenim i stručnim časopisima i zbornicima i drugim publikacijama. 2019. postaje EPALE ambasadorica i članica istraživačke skupine znanstvenog projekta Sveučilišta u Zagrebu ‒ Implementacija elemenata Montessori pedagogije u obrazovanje budućih učitelja. U ime Filozofskog fakulteta u Splitu predlagala je standarde zanimanja Nastavnik/nastavnica u obrazovanju odraslih koji je prošao formalno vrednovanje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i standard zanimanja andragog/andragoginja te standard kvalifikacija magistar/magistra andragogije koji su upisani u Registar HKO.
Tatjana Vujić, prof.
Rođena je 10. rujna 1961. Gotovo čitav svoj radni vijek radi u Pučkom otvorenom učilištu “Ante Babić” Umag čija je trenutno ravnateljica. Godine 1986. zaposlila se kao pripravnik na probnom radu na radnom mjestu voditelja organizacijsko-radne jedinice Narodnog sveučilišta Bujštine “A. Babić” Umag, a potom dobila ugovor na neodređeno vrijeme. Od 1991. obnašala je funkciju v.d. ravnateljice sve do 1994. kada počinje raditi na radnom mjestu voditeljice djelatnosti obrazovanja i kulture. Od 1996. do 2001. radila je kao voditeljica obrazovnih programa, a od 2001. do 2011. kao voditeljica obrazovanja uz kratki prekid u razdoblju od listopada 2005. do siječnja 2008. kada je ponovno obnašala funkciju v.d. ravnateljice, a također i od veljače 2017. do studenog 2019., otkada službeno radi kao ravnateljica Učilišta. U listopadu 1983. godine diplomirala je slavistiku na odsjeku za ruski jezik i književnost pri Univerzitetu u Beogradu, Filološki fakultet. Prevoditeljica je s ruskog na hrvatski i srpski jezik, autorica nekoliko knjiga prijevoda poezije te autorica jedne knjige priča. Završila je glazbeno obrazovanje pri Muzičkoj školi „Josif Marinković“ – Zrenjanin, odsjek violončelo. Posao u obrazovanju odraslih za nju nikada nije isti, svaka nova školska godina donosi nove izazove i raznolikosti.
Itana Bukovac, prof.
Rođena je 25. veljače 1960. Diplomirala je ruski jezik 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Voditeljica je odjela obrazovanja u Pučkom otvorenom učilištu Samobor gdje od 1996. do danas marljivo radi na poslovima planiranja, istraživanja, kreiranja i pokretanja programa (kurikuluma), kreiranja, pisanja i prevođenja EU projekata, pokretanja lokalnih partnerstva za rješavanje problema na tržištu rada i podupiranja ugroženih skupina; karijernog savjetovanja; sudjelovanja u javnim raspravama i doprinosu podizanja javne svijesti kroz organiziranje javnih predavanja s temama bitnim za razvoj zajednice. Zahvaljujući dugogodišnjem radu sa dionicima u obrazovanju odraslih te predavačima i polaznicima, stekla je izvrsne komunikacijske vještine. Sudjelovala je u kreiranju, pisanju i vođenju brojnih projekata: Mreža obrazovnih institucija za vođenje EU standarda u seoskom turizmu; Certificirane dadilje na tržištu rada Zagrebačke županije; Druga prilika za Gimnazijalce odustale od studija; Ja tajkun; Zajedno možemo naprijed; Mjesto za nas; Gastro klub za pametno zapošljavanje. Od 1997. do 2000. radila je na pokretanju srednje glazbene škole u suradnji sa stručnim timom što je uspješno rezultiralo odvajanjem škole od POU Samobor i osnivanjem zasebne ustanove „Glazbena škola Ferdo Livadić“, a također je sudjelovala i na pokretanju dislociranog odjeljenja Osnovne škole za balet i ritmiku (današnja Umjetnička i plesna škola Silvije Hercigonje), koja je, nažalost, zbog problema s financiranjem ukinuta. Sudjelovala je u pokretanju prvih programa priprema za polaganje majstorskog ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti prema ugovoru između Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta i Hrvatske obrtničke komore. Od 2003. intenzivno radi na pokretanju prvih certificiranih programa za odrasle poljoprivrednike. Godine 2004. bila je članica povjerenstva za izradu kataloga znanja, sposobnosti i vještina za hrvatski jezik u osnovnoj školi, a 2011. članica Radne skupine Poljoprivreda, prehrana, veterina za izradu standarda kvalifikacija u projektu Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u sklopu IPA programa (rad na standardu za proizvođača i prerađivača ljekovitog bilja). Iste godine imenovana je u radnu grupu Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, a kasnije sudjeluje kao predstavnica POU Samobor. Godine 2014. pokrenula je program javnih predavanja za podizanje javne svijesti pod nazivom Građanski utorak koji se redovito odvija svaki utorak. U 2015. imenovana je za predstavnika POU Samobor u Skupštini LAG Sava.
Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2020. godinu jesu:
- prof. dr. sc. Anita Zovko, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih,
- Frano Galeković, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih i
- Eržebet Tomić, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
dr.sc. Anita Zovko, prof.
Rođena je 16. kolovoza 1962. godine u Rijeci. Diplomirala je studij pedagogije na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Na istom fakultetu stekla je znanstve
ni stupanj magistra pedagogijskih znanosti te doktorat znanosti iz društvenog područja 1994. godine, polje pedagogije. Zaposlena je na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora – trajno.
Šefica je Katedre za andragogiju. Članica je Hrvatskog pedagoškog društva, Hrvatskog andragoškog društva, te ISCAE (International Society for Comparative Adult Education). Nositeljica je kolegija Andragogija, Andragogija ciljanih skupina, Obrazovanje odraslih i lokalni razvoj, Suvremeni trendovi u obrazovanju odraslih, Pedagogija treće životne dobi, Didaktika, Pedagogija sporta, Domska pedagogija. Vanjska je suradnica na Sveučilištu u Mostaru i na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci.
Ministarstvo prosvjete i športa (danas Ministarstvo znanosti i obrazovanja), Uprava za programiranje, udžbenike i razvoj – Odjel za programiranje i usavršavanje imenovalo ju je članicom stručne skupine za programe učeničkih domova 1997. godine. Bila je i potpredsjednica ispitne komisije za polaganje stručnih ispita domskih odgajatelja i stručnih suradnika u domovima od 1996. do 2000. godine. Četiri godine (od 2002. do 2006. godine) obnašala je funkciju predsjednice programskog vijeća Hrvatskog andragoškog društva. Također je bila članica Odbora za školstvo, znanost i tehnologiju Primorsko – goranske županije (od 2002. do 2006. godine) i članica povjerenstva za dodjelu nagrade za životno djelo Ivan Filipović (2000. godine). Koncipirala je i osmislila programe Ljetnih i Zimskih Andragoških škola kojima se promiče širenje inoviranja znanja odraslih i koncepcija cjeloživotnog učenja i obrazovanja.
Članica je EPALE zajednice (elektronička platforma za obrazovanje odraslih u Europi) u okviru koje sudjeluje u stvaranju i dijeljenju zajedničke baze resursa o obrazovanju odraslih. Sudjelovala je u programu osposobljavanja nastavnika za temeljna andragoška znanja i vještine u svojstvu predavača koji se realizirao u okviru Projekta Vlade Republike Hrvatske „Za Hrvatsku pismenost – put do poželjne budućnosti“ u skladu s UN-ovom Rezolucijom „Desetljeće pismenosti 2003. – 2012.“ kao i u programu „Curriculum globALE”. Svake godine aktivno se uključuje u Tjedan cjeloživotnog učenja predstavljajući rad i aktivnosti Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
U veljači 2004. godine imenovana je članicom Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za obrazovanje odraslih, kao jedini stručnjak iz andragoške teorije i znanosti. Sudjelovala je u izradi Nacrta strategije obrazovanja odraslih, koji je Vlada RH donijela u studenom 2004. godine te u izradi Akcijskog plana provedbe strategije obrazovanja odraslih, a tijekom 2005. godine i u izradi nacrta prvog hrvatskog Zakona o obrazovanju odraslih. Dobitnica je godišnje nagrade „Ivan Filipović” (2004. godine) za promicanje pedagoške teorije i prakse te 2006. godine dobitnica godišnje nagrade grada Rijeke za područje znanosti – obrazovanje odraslih.
U kolovozu 2007. godine odlukom Vlade RH imenovana je članicom Vijeća za obrazovanje odraslih RH. Do sada je sudjelovala na šest znanstvenih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a trenutno je voditeljica istraživačkog projekta na Sveučilištu u Rijeci koji se bavi problematikom obrazovanja odraslih u Hrvatskoj.
Objavila je sedam knjiga (uglavnom andragoške tematike), od toga jednu na njemačkom jeziku, kod svjetski poznatog izdavača Petera Langa (Frankfurt, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Beč) te stotinjak znanstvenih i stručnih radova na hrvatskom, engleskom, njemačkom, poljskom, mađarskom, rumunjskom, bugarskom i slovenskom jeziku. Aktivno je sudjelovala na znanstvenim i stručnim skupovima, kongresima i konferencijama u zemlji i inozemstvu (u Austriji, Albaniji, Bugarskoj, Estoniji, Finskoj, Češkoj, Čileu, Kubi, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i SAD-u) na kojima je prezentirala svoje radove. Također je doprinijela organizaciji međunarodnih i domaćih znanstveno – stručnih skupova vezanih za problematiku obrazovanja odraslih kao članica organizacijskog i programskog odbora.
Na Odsjeku za pedagogiju aktivno i sustavno sudjeluje kao nastavnik, organizator i realizator pedagoških i andragoških aktivnosti u inoviranju nastavnog rada, povezanosti odgojno – obrazovnih (andragoških) ustanova u ostvarivanju pedagoško/andragoške teorije i prakse, unaprjeđivanju odnosa između nastavnika i studenata i njihovom uključivanju u znanstveno-istraživački rad. Sudjeluje u organizaciji i realizaciji različitih predavanja, radionica, tribina i sl. za djelatnike iz područja obrazovanja odraslih. Na taj način teorijske spoznaje primjenjuje u praksi, ali isto tako i određene spoznaje i iskustva stručnjaka – praktičara koristi u svom nastavnom i istraživačkom radu.
Trenutno je koordinatorica na ESF Projektu u dijelu koji se odnosi na realizaciju elaborata studija Andragogije.
Eržebet Tomić, prof.
Rođena je 12. studenog 1952. godine u baranjskom selu Draž, općina Beli manastir. Osnovnu školu završila je u rodnom mjestu, gimnaziju u Belom Manastiru, a Pedagošku akademiju u Osijeku. Po završetku akademije zaposlila se u Područnoj školi Draž kao njegovatelj mađarskoga jezika i kulture. Ubrzo je izabrana za pedagoga matične škole u Batini uz obvezu završetka pedagoškog fakulteta. Zvanje profesora pedagogije stekla je na Sveučilištu u Osijeku. Nakon završetka fakulteta radila je kao stručni suradnik pedagog u OŠ Batina gdje ju je zatekla agresija na Republiku Hrvatsku. Od kolovoza 1991. godine aktivno je sudjelovala u okupljanju prognane djece i mladeži. Za vrijeme Domovinskog rata osnovala je i vodila hrvatski prognanički vrtić u Pečuhu, osnovnu školu i gimnaziju te pomagala u smještaju mnogih naših škola diljem Republike Mađarske s obzirom na to da je kroz posao profesionalne tajnice Saveza Mađara RH imala već razvijenu suradnju s mnogim institucijama. Osim vođenja navedenih prognaničkih ustanova, organizirala je prva krštenja i krizme za učenike, kao i njihove roditelje te uvela vjeronauk u te škole. Povratkom u Osijek po završetku školske godine 1990./1991. uz svoj redovan rad pedagoga u Vladislavcima uspješno je surađivala sa Povjereništvom Vlade RH za Baranju i tako uspjela organizirati boravak više od dvjestotinjak prognanih učenika u Nizozemskoj uz pomoć Malteškog reda iz Pečuha i Frankfurta. Od 1994. godine nesebično je radila na ustroju Mađarskog kulturnog i obrazovnog centra u Osijeku. Vlada Republike Hrvatske imenovala ju je 1996. godine članom Ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti na području Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Uspješno je obavljala povjerene zadatke u cilju mirne reintegracije, uspostave povjerenja ubrzanog razvitka i normalizacije života na području Osječko-baranjske Županije. Nakon završetka mirne reintegracije Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odlikovana je Spomen medaljom Vukovar u travnju 1999. godine. U želji da pomogne mladima koji su zbog ratnih zbivanja, psihičkih i tjelesnih trauma prekinuli svoje školovanje ili ga nisu ni započeli, 28. siječnja 2001. godine osniva ustanovu za obrazovanje odraslih, Pučko otvoreno učilište Poetika, koja započinje s radom 01. rujna 2002. godine. Dužnost ravnatelja u Pučkom otvorenom učilištu obnaša od 2003. godine. Pod njenim ravnateljstvom Pučko otvoreno učilište Poetika proglašeno je najboljom Ustanovom za obrazovanje odraslih na području Osječko-baranjske županije. Nakon prerane smrti Zvonimira Ercega, prvog predsjednika Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih u RH, na izvanrednoj Skupštini Zajednice u kolovozu 2015. godine, a zbog iznimnih postignuća koja je ostvarila na području obrazovanja odraslih izabrana je za predsjednicu, nakon čega se sjedište Zajednice prenosi u Osijek, a u rujnu 2019. godine članovi ZUOO RH ponovno joj povjeravaju dužnost predsjednice. Članstvo zajednice čine pučka učilišta, privatne škole, državne škole i pojedinci.
U obrazovanju odraslih radi punih 18 godina, a svojim najvećim uspjehom smatra to što je kroz svoj radni vijek mnogim polaznicima, kao i njihovim obiteljima, pomogla da se vrate na pravi put te uspješno integriraju na tržište rada i na taj način osiguraju daljnju egzistenciju.
Franjo Galeković, prof.
U mirovinu odlazi 1. rujna 2012. godine s radnog mjesta načelnika Odjela za nadzor i razvoj ustanova za obrazovanje odraslih. U Agenciji za obrazovanje odraslih počeo je raditi u studenom 2006. godine na mjestu višeg stručnog savjetnika, a u siječnju 2008. godine raspoređen je na mjesto načelnika Odjela. Tijekom 2007. godine sudjelovao je kao član povjerenstva u izradi prijedloga pravilnika koji u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih uređuje pojedina područja iz djelatnosti ustanova za obrazovanje odraslih. S obzirom na stečeno iskustvo, sudjelovao je na izradi Pravilnika o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN,129/08) te nakon javne rasprave na konačnom prijedlogu. Sudjelovao je u radu brojnih andragoških seminara i radionica u organizaciji Agencije za obrazovanje odraslih, Andragoškog društva Hrvatske, PROJECTA CARDS i IPA, surađivao u Andragoškom glasniku Andragoškog društva, sudjelovao u brojnim radionicama koje su imale kao glavnu zadaću primjenu Zakona o obrazovanju odraslih i četiriju pravilnika proizašlih iz navedenog Zakona te sudjelovao u izradi Vodiča za ustanove obrazovanja odraslih zajedno s drugim djelatnicima Agencije u okviru IPA projekta.
Prije dolaska u Agenciju za obrazovanje odraslih, od 1999. do 2006. god. obnašao je funkciju ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici kao jednog od najvećih u Republici Hrvatskoj s brojnim programima od obrazovanja, kulture do izdavaštva. Tijekom rada u navedenoj ustanovi uspio je realizirati glavni zadatak postavljen od strane Grada, a to je bila obnova zgrade stare 50-ak godina te je na taj način osigurao korisnicima suvremene uvjete rada i kvalitetnije ostvarenje programa.
U Srednjoj strukovnoj školi u Velikoj Gorici 1978. godine zapošljava se kao nastavnik i vanjski suradnik Narodnog sveučilišta u programima obrazovanja odraslih. S obzirom na to da je Strukovna škola bila u stotinjak godina staroj zgradi koja nije zadovoljavala potrebe za obrazovanjem mladih, Grad donosi odluku o izgradnji nove srednje škole „CUO Vladimir Bakarić“ te je imenovan za direktora u izgradnji, zatim direktora u osnivanju (1985. godine) i nakon konstituiranja škole za direktora Centra gdje je radio do sredine 1991. godine. Od jeseni 1991. godine do travnja 1999. godine radio je kao nastavnik u gimnaziji i ekonomskoj školi i kao vanjski suradnik Narodnog sveučilišta. Od 1986. godine do kraja 1988. godine obavljao je funkciju predsjednika SSRN Zagreba te aktivno sudjelovao u pripremi objekata (između ostalih – Jarun, Cibona, SRC Šalata, sportske dvorane uz škole, itd.) i organizaciji Univerzijade 1987. godine. Funkciju predsjednika iste organizacije uspješno je obavljao u Velikoj Gorici od 1983. do 1985. godine. Prvo radno mjesto u prosvjeti zasniva kao profesor povijesti i filozofije u Đakovu te na tom radnom mjestu radi od 1970. god. do 1973. godine, a nakon toga odlazi u Zanatski školski Centar u kojem radi do 1978. godine nakon čega se ponovno vraća u svoj rodni zavičaj i tamo zapošljava kao nastavnik u obrazovanju odraslih. U obrazovanju je ukupno proveo 42 godine.
Film o dobitnicima Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2020. možete pogledati ovdje.
Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2019. godinu jesu:
- dr. sc. Tihomir Žiljak, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih,
- Verica Rosić, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih i
- Jakov Bevanda, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Ovdje možete preuzeti Odluku.
Doc.dr.sc. Tihomir Žiljak
U obrazovanju odraslih profesionalno radi od 1984. godine. Od 1984. do 1998. godine bio je direktor/ravnatelj Narodnog sveučilišta (kasnije Pučkog otvorenog učilišta) Zaprešić, za što je dobio Nagradu grada Zaprešića 1998. godine. Nakon toga radi u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, u kojem je bio pomoćnik ravnatelja, voditelj više programa, vezanih uz projekte međunarodne suradnje, projekte razvoja obrazovanja odraslih i kulturnog razvoja, programe neformalnog obrazovanja (kultura, političko obrazovanje). Posljednjih devet godina Voditelj je Odjela za razvoj, cjeloživotno učenje i EU programe u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Nacionalni je ambasador Erasmus+ programa za područje obrazovanja odraslih. Aktivan je i u Hrvatskom andragoškom društvu, gdje je od 1999. do 2000.godine te od 2012. do 2016. godine obnašao dužnost predsjednika, a od 2006. godine član je Izvršnog odbora i potpredsjednik. U razdoblju od 1989. do 1998. godine bio je član Upravnog odbora Hrvatske zajednice pučkih i otvorenih učilišta. Član je uredništva Andragoškog glasnika od 2005. godine te Anali Hrvatskog politološkog društva od osnutka 2004. do 2017. godine. Također je član uredništava Andragoška spoznanja (Slovenija) od 2019. godine, Social Sciences and Education Research Review (SSERR), (Rumunjska) od 2014. godine. Jedan je od utemeljitelja i član upravnog odbora DANET – Mreže za podunavsku suradnju u obrazovanju starijih osoba (sjedište u Ulmu, Njemačka).
Objavio je veći broj stručnih i znanstvenih radova iz područja obrazovanja odraslih. Najvećim se dijelom bavi javnim politikama koje se odnose na obrazovanje odraslih, cjelokupno obrazovanje, provedbu koncepta cjeloživotnog učenja te na europsku dimenziju obrazovanja. Sudjelovao je u organizaciji više međunarodnih konferencija o obrazovanja odraslih i uredio zbornike s tih konferencija, a u tisku je knjiga koju je uredio zajedno s prof. Nikolom Pastuovićem Obrazovanje odraslih- Teorijske osnove i praksa u kojoj je prvi put analizirao mogućnosti konstituiranja posebne politike obrazovanja odraslih.
Članke o obrazovanju odraslih objavljivao je u domaćim i stranim časopisima (Andragoški glasnik, Andragoške studije, Odgojne znanosti, Društvena istraživanja, Politička misao, Journal of Ethno-development, Čelovek i obrazovanie).
Izlagao je na brojnim međunarodnim konferencijama koje su organizirali hrvatski organizatori (HAD, ASOO) i međunarodne organizacije (European Association for the Education of Adults, European Society for Research on the Education of Adults, DVV- German Institute for International Cooperation, International Political Science Association, The Central European Political Science Association, International Sociological Association
Sudjelovao je i sudjeluje u većem broju stručnih i znanstvenih projekata koji se bave analizom i razvojem obrazovanja odraslih te u većem broju stručnih tijela koja se bave razvojem sustava obrazovanja odraslih. Vodio je radnu skupinu za izradu Nacionalnog programa građanskog obrazovanja odraslih (2000. godine), sudjelovao u raspravama o zakonima koji reguliraju obrazovanje odraslih, vodio je radnu skupinu za obrazovanje odraslih za provedbu Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije (2015.-2016. godine), sudjelovao u izradi Strateškog okvira za promociju cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj (2017.). U dva ciklusa (od 2015. godine) vodi radnu skupinu Ministarstva znanosti i obrazovanja za izradu kurikuluma za jačanje temeljnih jezičnih, matematičkih i digitalnih vještina odraslih. U tri mandata je član Savjeta Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u kojem se intenzivno zalaže za otvaranje mogućnosti za dostupno obrazovanje osoba s invaliditetom.
Osim poslova rada na projektima, predaje obrazovne politike, socijalne politike, javne politike na Sveučilištu u Zagrebu (Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) i Sveučilištu u Mostaru (Filozofski fakultet i Fakultet prirodnih i obrazovnih znanosti). Trenutno na Fakultetu političkih znanosti predaje na doktorskom studiju Obrazovnu politiku i mentor je za dva doktorska rada iz tog područja (od 2013.). Na diplomskom studiju predaje Javne politike EU, diplomski studij (zajedno s prof,. Petakom od 2014. godine). Na poslijediplomskom specijalističkom studiju Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa nositelj je kolegija Programi i fondovi EU u obrazovanju i znanosti (od 2014. godine). Na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu predaje Javne politike (zajedno s prof. Petakom) na Poslijediplomskom doktorskom studiju Prevencijska znanost i studij invaliditeta (od 2012. godine). Na Pravnom fakultetu predaje Javne politike u praksi na Stručnom preddiplomskom studiju (od 2015. godine) te Javne politike u Hrvatskoj na Stručnom specijalističkom diplomskom studiju (od 2014. godine). Na diplomskom Studiju socijalnog rada (od 2018.) predaje Europske socijalne politike . Na Sveučilištu u Mostaru predaje na diplomskim studijima Obrazovnu politiku (od 2014.), Europeizaciju javnih politika (od 2014.), na preddiplomskom studiju Javne politike, (od 2015.) te na doktorskom studiju Komparativne javne politike, doktorski studij (od 2016.).
Verica Rosić
Završila je Domaćinsku učiteljsku školu u Vukovaru 1962. godine, a Pedagošku akademiju 1979. godine. Zaposlila se u tadašnjem Radničkom sveučilištu 1968. godine došavši iz OŠ Lopatinec. Radila je kao stručni učitelj na katedri za domaćinstvo, a nakon 10 godina rada, postala je voditelj te katedre na čijem je mjestu bila do 1988. godine.
Niz godina vodila je Jednogodišnju domaćinsku školu te tečajeve kroja i šivanja, tečajeve kuhanja, tečajeve veza, koji su bili namijenjeni prvenstveno ženskoj populaciji koje se nije upisala u srednjoškolsko obrazovanje. Cijeli svoj radni vijek posvećena je obrazovanju odraslih, a tečajeve je provodila po gotovo svim mjestima diljem Međimurja, od Štrigove do Kotoribe i od Mure do Drave.
Godine 1988. izabrana je na mjesto ravnateljice Učilišta. Od tada pa do 2012. godine obavljala je navedenu funkciju. Od 1993. godine svoj je rad u potpunosti usmjerila verifikaciji i provođenju programa osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije odraslih.
Pod njenim vodstvom Učilište je postiglo visok renome i postalo središte cjeloživotnog obrazovanja Međimurja i regije. Promicala je status Učilišta kao Centra za cjeloživotno učenje. Uključivanjem u projekt tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Za Hrvatsku pismenosti: Put do poželjne budućnosti, 2003. godine, uključila je brojne pripadnika romske nacionalne manjine u osnovno obrazovanje odraslih, čime ih je potaknula da shvate važnost obrazovanja i nužnost završetka osnovne škole.
Zahvaljujući poduzetničkim sposobnostima i viziji Učilištu je osigurala bespovratna sredstva Europske unije uključivanjem u različite projekte. Dobivenim bespovratnim sredstvima obnovljena je unutrašnjost zgrade Učilišta te su provedene brojne edukacije za različita zanimanja.
Dobitnica je nagrade Zlatni Grb Grada Čakovca za 2009. godinu za više od četiri desetljeća uspješnog rada na polju obrazovanja odraslih u Pučkom otvorenom učilištu Čakovec.
Jakov Bevanda, prof.
Nakon bogatog radnog iskustva stečenog u privredi, od 1975. do 2009. godine zaposlen je u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi kao nastavnik praktične nastave, zatim kao nastavnik informatike i ekonomike, a od 1978. godine postavljen je na mjesto planera-programera te na funkciju voditelja smjene. Za direktora Centra za usmjereno obrazovanje „8 svibnja 1945.“, u Zagrebu izabran je 1988. godine. Od 1991. godine obnašao je ulogu ravnatelja Elektrostrojarske obrtničke škole, a 2001. godine promaknut je u profesora – savjetnika.
Osim prethodno navedenog prof. Bevanda aktivno se bavi obrazovanjem odraslih počevši od 1977. godine kada je bio član Povjerenstva za provođenje i organizaciju ispita za samostalno vođenje obrtničkih radiona u sklopu čega je i autor priručnika „Kako otvoriti zanatsku radionu“. Istovremeno, u razdoblju od 1977. do 1994. godine aktivno je sudjelovao u izradi nastavih planova i programa za sva zanimanja u području elektrotehnike, strojarstva i obrtništva. Nadalje izrađivao je obrazovne programe koji omogućuju vertikalnu prohodnost iz trogodišnjih na četverogodišnja zanimanja te upis na veleučilišta. Jedan je od osnivača Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i Hrvatskog andragoškog društva u kojem je od 2001. do 2009. godine obnašao funkciju predsjednika, a od 2009. godine do danas na funkciji je dopredsjednika te je član Nadzornog odbora.
Sudjelovao je u Domovinskom ratu, te je promaknut u časnički čin i dodijeljena mu je Spomenica domovinskog rata. 1973. godine dobi je nagradu za inovacije, a 2009. godine za rad u srednjem školstvu dodijeljena mu je Nagrada Ivan Filipović. Prof. Bevanda ukupno ima 48 godina radnog staža, a obrazovanjem se bavi već punih 37 godina.
2018. godine također su dodijeljena Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih. Priznanja su dodijeljena na svečanom otvorenju 12. Tjedna cjeloživotnog učenja 1. listopada 2018. u Splitu. Dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2018. godinu su: Dr. sc. Milan Matijević, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih, Jasna Čurin, prof., za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih i dr. sc. Dušan Petričević, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Povjerenstvo za izbor dobitnika Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih donijelo je odluku o dodijeli Posthumnog priznanja na području razvoja prakse obrazovanja odraslih. Dobitnik Posthumnog priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih je: Zvonimir Erceg, prof., za posthumno priznanje na području razvoja prakse obrazovanja odraslih.
U nastavku možete pročitati o dobitnicima Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2018. godinu:
ZVONIMIR ERCEG, prof. (1944. – 2015.) dobitnik je Posthumnog priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja.
Nakon završetka Učiteljske škole u Zagrebu, na Pedagoškom fakultetu u Rijeci stekao je zvanje profesora proizvodno – tehničkog obrazovanja. U profesionalnom djelokrugu rada stjecao je iskustva radeći u osnovnoj školi, kao i u području obrazovanja odraslih, te u provedbi obrazovnih politika u Ministarstvu prosvjete i športa, radeći u Upravi za školstvo, kao viši stručni savjetnik za obrtničke škole, učeničke domove i obrazovanje odraslih. Kao delegirani član radne skupine za izradu Zakona o obrazovanju odraslih i pravilnika pružao je stručnu pomoć ustanovama za obrazovanje odraslih.
Vrlo aktivno je sudjelovao u osmišljavanju i organizaciji stručnih skupova (seminara i savjetovanja na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini) te provedbi EU projekata. Bio je osnivač i vlasnik Portala www.mojeobrazovanje.hr. Godine 2009. na poticaj brojnih ravnatelja ustanova i svoju osobnu inicijativu osnovao je Zajednicu ustanova za obrazovanje odraslih. Okupivši tada istaknute andragoške djelatnike, uspostavio je modernu samoodrživu udrugu, s jasnim ciljevima i programom. Kao čovjek širokih spoznaja aktivno je sudjelovao u nizu društvenih organizacija i jedinica lokalne samouprave. Posebice se zalagao za moderan pristup ekologiji, korištenju obnovljivih izvora energije, radu na siguran način, odnosno zaštiti na radu, promovirajući ideje cjeloživotnoga učenja i važnost obrazovanja odraslih. Više od deset godina bio je stručni andragoški djelatnik sadašnjega Pučkoga otvorenog učilišta u Zagrebu, najveće ustanove za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj. Također, više od deset godina bio je savjetnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za područje obrazovanja odraslih. Upravo mu je ta dužnost omogućila široke kontakte s ustanovama za obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj: učilištima, centrima za kulturu, školama za strane jezike, obrazovanim odjelima u realnom sektoru. Izgradio je široku mrežu kontakata s vrhunskim znanstvenicima iz područja obrazovanja i organizirao niz uspješno pripremljenih stručnih i andragoških skupova, savjetovanja, seminara, okruglih stolova. Stečenim znanjima i sposobnostima iz svoje dugogodišnje karijere obogatio je obrazovanje u vlastitom Andragoškom učilištu Zvonimir, u čijim prostorima je djelovala i Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih. Od 1. lipnja 2009. godine do siječnja 2015. godine obnašao je dužnost predsjednika Zajednice ustanova za obrazovanje odraslih.
Prof. dr. sc. MILAN MATIJEVIĆ, redoviti profesor u trajnom zvanju dobitnik je Priznanja za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih.
Po završetku studija pedagogije i sociologije na Filozofskom fakultetu u stručnoj karijeri prošao je put od odgojitelja u odgojno-popravnom domu, preko opismenjavanja odraslih i poučavanja budućih pedagoga i učitelja, do voditelja doktorskog studija za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola. Od 1987. zaposlen kao redoviti profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Kao redoviti profesor u trajnom zvanju izabran je 1999. godine. Na sveučilištu je izvodio nastavu iz kolegija, Metodologija društvenih znanosti, Istraživanja odgoja i obrazovanja, Andragoška didaktika, Nastavna tehnika, Obrazovna tehnologija, Andragogija, Cjeloživotno obrazovanje, Teorije nastave i obrazovanja, Nastavni kurikulum, Povijest školstva i pedagogije, Ocjenjivanje u primarnom obrazovanju te nekoliko kolegija na poslijediplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu. Sudjelovao je kao nastavnik na sveučilišnoj nastavi još i na sveučilištima u Osijeku, Zadru, Splitu te Sarajevu i Ljubljani. Stekao višegodišnje iskustvo u poučavanju mladih i odraslih.
Obavljao dužnosti prodekana za nastavu Filozofskog fakulteta – Pedagogijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je Predstojnik Zavoda za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Predstojnik Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Predstojnik Katedre za pedagogiju i didaktiku Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. U proteklih četvrt stoljeća bio je voditelj brojnih znanstvenih i istraživačkih projekata koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Hrvatska zaklada za znanost, među kojima se ističu: Unutarnja reforma osnovne škole i priprema mladih za 21. stoljeće; Inovacijska škola; Hipermedijska obrazovna tehnologija i didaktika medija; Internet u obrazovanju i multimedijska didaktika; Nove obrazovne tehnologije i cjeloživotno obrazovanje te Škola i nastava za net generacije. Autor je više od dvadeset knjiga i stotinu znanstvenih radova iz područja odgoja i obrazovanja mladih i odraslih. Njegova istraživanja i znanstveni radovi odnose se na didaktiku, metodiku poučavanja na svim razinama školovanja, obrazovanje na daljinu, alternativne pedagogije i škole, modele ocjenjivanja na svim stupnjevima školovanja, nove medije u obrazovanju. Naslovi objavljenih knjiga govore o njegovim istraživačkim i stručnim interesima: Učimo uz rad, Suvremena organizacija obrazovanja odraslih, Humor u nastavi, Na pragu samoupravne škole, Osnovna škola u svijetu, Osnovna škola na pragu 21. Stoljeća, Didaktika, Alternativne škole, Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Učiti po dogovoru itd. U hrvatsku znanstvenu bibliografiju upisao je ukupno 167 znanstvenih i stručnih radova u zadnjih 15 godina, među kojima su i četiri udžbenika. Google Scholar bilježi 307 citata u zadnjih 5 godina (ukupno 552 citata).
Dobitnik je Godišnje nagrade Ivan Filipović za znanost 1990. godine. Član je redakcija nekoliko znanstvenih časopisa. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Proveo je ukupno više od jedne godine na raznim vidovima stručnog usavršavanja u inozemstvu (Njemačka, Finska, Nizozemska, Škotska, Engleska, Poljska, Švicarska, Austrija, Češka, Mađarska, Indija, USA itd.).
JASNA ČURIN, prof. dobitnica je Priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Jasna Čurin, prof. psihologije, već trideset pet godina bavi se obrazovanjem odraslih u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Kao voditeljica Odjela Sveučilište za treću životnu dob koje je nastalo kao zajednički projekt Pučkoga otvorenog učilišta Zagreb i Katedre za andragogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od samoga uvođenja ovog pilot programa. Prvo Sveučilište za treću životnu dob u Hrvatskoj pokazalo se kao izvrstan model podizanja kvalitete života osoba starije životne dobi i, kako sama prof. Čurin ističe, „iskrica koja omogućuje da se putem obrazovnih aktivnosti treća dob učini ispunjenijom i kvalitetnijom“. Jasna Čurin kontinuirano je bila uključena u razvoj kvalitete Sveučilišta za treću životnu dob, koje je zbog širine programske ponude i broja polaznika vrlo brzo preraslo u cjelovito strukturiran obrazovni program koji poštuje specifičnosti starijih osoba u procesu neformalnog obrazovanja i kojeg kroz različite programe svake školske godine pohađa oko 1000 polaznika. Aktivno kreirajući programe Sveučilišta, širila je i spektar dodatnih aktivnosti u čijem kreiranju sudjeluju i polaznici sami. Uvelike je doprinosila promidžbi Sveučilišta, a posljednjih nekoliko godina intenzivnije radi i na međunarodnoj suradnji, te evaluaciji, razvoju i implementaciji EU projekata. Sveučilište za treću životnu dob od početka je učilo na iskustvima europskih srodnih institucija koje je razvijeni svijet odavno prepoznao te razvilo blisku suradnju s mnogima od njih, posebice u Sloveniji i Njemačkoj. Od 2014. godine Sveučilište je učlanjeno u međunarodnu udrugu Sveučilišta za treću životnu dob (AIUTU).
Koordinirajući Odjel i tim od pedesetak vanjskih suradnika usavršavala je marketinška znanja i poslovne vještine. Povremeno organizira stručna osposobljavanja nastavnika koji predaju u grupama, kao i samih polaznika, kako bi bolje razumjeli proces cjeloživotnog učenja kojeg su dionici. Komunikacijske vještine usavršavala je kroz stručna usavršavanja i radionice te bogato iskustvo u radu s ljudima, osobito osobama starije životne dobi. Gostujući kontinuirano u medijima proteklih godina, zajedno s timom suradnika i polaznika, sustavno promovira važnost i ideju cjeloživotnoga učenja, ističući djelatnost i utjecaj Sveučilišta koje bi se trebalo više reflektirati na društvo i poboljšati odnos prema starijim članovima zajednice te ih motivirati da i sami u budućnosti budu angažiraniji dio zajednice, nego što su to danas. Aktivnim sudjelovanjem na stručnim skupovima i konferencijama, te objavom nekoliko stručnih radova nastojala je praksu približiti teoriji. Kontinuirano se usavršava u području andragogije i psihologije kao aktivna članica Društva psihologa Hrvatske i Hrvatskog andragoškog društva. Jasna Ćurin već nekoliko desetljeća aktivno doprinosi kvaliteti života osoba treće životne dobi radeći na Sveučilištu za treću životnu dob, čime su polaznici dobili stabilno mjesto gdje će uvijek naći motiv i priliku za nova znanja, gdje će se moći uključiti u obrazovni proces, stvarati nove socijalne veze, podići samopoštovanje te pronaći mjesto na kojem mogu povećati kvalitetu života i u pravom smislu aktivno starjeti. Za mene je ovaj posao bio oduvijek više od posla, više od onog što se mora. Bez entuzijazma nema velikih stvari, one se ne mogu svesti u okvir radnog vremena. Baviti se obrazovanjem seniora, voditi složen program kao što je Sveučilište za treću životnu dob u sredini koja još uvijek ima suviše predrasuda prema starijima ne može biti samo posao. To je POZIV! Hvala onima koji su to u mom radu prepoznali.
Dr. sc. Dušan Petričević dobitnik je Priznanja za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Na Višoj stručnoj pedagoškoj školi u Rijeci stekao je zvanje nastavnika strukovno-teorijske nastave u području strojarstva. Na Pedagoškom fakultetu u Rijeci stekao je zvanje profesora industrijske pedagogije, magistra i doktora znanosti u području društvenih znanosti – znanstvenom polju pedagogija. Radna iskustva stjecao je u svojstvu strojarskoga tehničara, nastavnika strukovno-teorijske nastave u srednjim strukovnim školama, organizatora i nastavnika u tvorničkim centima za obrazovanje radnika, višeg savjetnika za strukovno obrazovanje u Zavodu za školstvo i rukovoditelja Odjela za razvoj u Ministarstvu prosvjete i športa Republike Hrvatske.
Od 1997. do 2013. godine radio je kao vanjski suradnik (nastavnik) na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu. Na Učiteljskom fakultetu izvodio je nastavu metodike strukovno-teorijske nastave za nastavnike strukovne nastave u srednjim strukovnim školama, ustanovama za obrazovanje odraslih i drugim ustanovama za strukovno obrazovanje, te metodiku praktične nastave za nastavnike praktične nastave u srednjim strukovnim školama, autoškolama i drugim pravnim osobama koje osposobljavaju osobe za obavljanje određenih poslova. Na Visokoj školi za sigurnost izvodio je nastavu iz dva kolegija: radnu pedagogiju na poslijediplomskom studiju i obrazovanje odraslih na specijalističkom studiju. Bio je angažiran i kao predsjednik ispitnih povjerenstava za polaganje stručnog ispita nastavnika strukovne nastave i ispitivač metodika strukovne nastave u povjerenstvima Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Njegovi istraživački interesi usmjereni su na obrazovanje odraslih, kao i na strukovno obrazovanje. Samostalno je realizirao istraživanje na temu: Profili inženjera metalurgije i unapređivanje studija metalurgije, Potrebe za industrijskim radnicima na području Banovine i Školstvo u Njemačkoj. Vodio je istraživanje na temu: Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja u Hrvatskoj.
Autor je nekoliko knjiga: Radna pedagogija, Metodika strukovno-teorijske nastave, Metodika praktične nastave te Kurikulum zanimanja i kvalifikacija, kao i monografije Starigrad – Paklenica. Recenzirao je nekoliko udžbenika te znanstvenih i stručnih članaka. Objavio je više znanstvenih i stručnih članaka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju učenika i odraslih te o pedagoško-psihološkom i didaktičko-metodičkom obrazovanju nastavnika strukovne nastave. Suautor je knjiga: Opći priručnik za nastavnike srednjih škola, Školstvo u svijetu, Europska orijentacija hrvatskog školstva te Osnove suvremene pedagogije. Sudjelovao je na više nacionalnih i međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova. Osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog andragoškog društva. Član je Akademije odgojnih znanosti, Hrvatskog andragoškog društva, Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i Matice hrvatske. U mirovini je od 2000. godine.
2017.
Prvi dobitnici Priznanja za doprinos razvoju obrazovanja odraslih bili su dr. sc. Nikola Pastuović, professor emeritus iz Zagreba, za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih te Ljudevit Šimunović, prof. iz Zagreba, i Josip Nakić Alfirević, prof. iz Koprivnice, za doprinos razvoju prakse obrazovanja odraslih.
Professor emeritus dr. sc. Nikola Pastuović doajen je u područjima najvažnijih temeljnih obrazovnih znanosti poput psihologije, pedagogije i andragogije koji sustavno djeluje na području integracije cjeloživotnog obrazovanja sa znanstvenim spoznajama. Njegov znanstveni doprinos najizrazitiji je u području istraživanja djelovanja kognitivnih i afektivnih osobina ljudi na kvalitetu njihova života, u teoriji cjeloživotnoga učenja, s posebnim osvrtom na obrazovanje odraslih te u području znanosti o obrazovnim sustavima. Stekao je dva doktorata znanosti (iz psihologije i pedagogije) te izabran u znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika u oba područja. Dobitnik je brojnih nagrada i međunarodnih priznanja. Zbog posebnih zasluga za razvoj Sveučilišta i za međunarodno priznatu znanstvenu izvrsnost Sveučilište u Zagrebu izabralo ga je 2009. godine u počasno zvanje professor emeritus.
Ljudevit Šimunović doprinosio je razvoju prakse obrazovanja odraslih od samih početaka svoje četrdesetogodišnje karijere. I nakon umirovljenja pa sve do danas angažiran je kao vanjski suradnik na različitim stručno-pedagoškim poslovima u obrazovanju odraslih. Član je stručnoga tima za razvoj obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj. Više je godina bio član uredništva službenoga Glasnika Ministarstva prosvjete. Jedan je od osnivača i tajnika Hrvatskoga andragoškog društva u kojem je i danas aktivan. Za svoj dugogodišnji rad u obrazovanju 2001. godine primio je nagradu Dr. Albert Bazala.
Josip Nakić Alfirević
Tijekom tridesetogodišnjeg mandata ravnatelja Josipa Nakića Alfirevića Pučko otvoreno učilište Koprivnica doživjelo je preobrazbu od narodnoga sveučilišta u današnje moderno pučko otvoreno učilište koje je postiglo brojna i važna postignuća, europske standarde u organizacijskom i programskom smislu te najbolje rezultate u osnovnoškolskom obrazovanju odraslih u Hrvatskoj s ambicijom dosega Sveučilišta za cjeloživotno učenje u ovom dijelu Europe. Svojim dugogodišnjim radom zauzimao se za potpunu posvećenost učilišta građanima i njihovim svakodnevnim potrebama kroz obrazovanje odraslih te zagovaranje cjeloživotnoga učenja. Stalnom nadgradnjom već postignutih standarda Učilište je već petnaestak godina kontinuirano orijentirano na europske projekte kroz koje se uspješno razmjenjuju iskustva na području obrazovanja odraslih i cjeloživotnoga učenja s međunarodnim partnerima. Za izniman doprinos u području obrazovanja odraslih i pozicioniranju ustanove i grada Koprivnice kao najuspješnijega Centra cjeloživotnoga učenja u Republici Hrvatskoj dodijeljena mu je Medalja Grada Koprivnice.