Nagrada Maslačak znanja za postignuća u učenju odraslih osoba

U sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja dodjeljuju se i nagrade “Maslačak znanja“. Glavni cilj nagrade je isticanjem i promoviranjem životnih primjera odraslih polaznika različitih programa i oblika učenja potaknuti i motivirati sve građane/ke u Republici Hrvatskoj da se uključe u neki oblik učenja i obrazovanja. Nagrada se sastoji od male skulpture, povelje i vaučera za besplatno pohađanje programa obrazovanja po izboru dobitnika. Proteklih godina nagrada Maslačak znanja je postala jedna najvažnijih i najprepoznatljivijih sastavnica Tjedna cjeloživotnog učenja.

I ove, 2023., godine u okviru Tjedna cjeloživotnog učenja dodijelit će se nagrade za postignuća u učenju odraslih osoba “Maslačak znanja“. Ova je nagrada postala jedna od najvažnijih i neprepoznatljivijih sastavnica projekta Promocija cjeloživotnog učenja jer upravo isticanjem osobnih primjera pojedinaca koji obrazovanjem premošćuju životne poteškoće u ne uvijek poticajnom okruženju građane motiviramo da se uključe u neki oblik učenja i obrazovanja.

Ovogodišnji dobitnici nagrade “Maslačak znanja“ su Željkica Šemper, Tajana Uzun i Danijel Balažić.

Željkica Šemper (1968.)

Željkica Šemper završila je Gimnaziju u Sisku i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu te stekla kvalifikaciju magistre edukacijske rehabilitacije. Dvadeset i dvije godine radila je u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava – trinaest kao edukacijska rehabilitatorica, najprije kao nastavnica u PSP-u,  kasnije kao odgajateljica s učenicima osnovne i srednje škole i odraslim korisnicima te devet godina kao voditeljica odsjeka Dom. Krajem 2018. godine iz Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava prelazi u URIHO gdje nakon dvije godine rada u Službi rehabilitacije postaje savjetnica ravnatelja. Taj posao obavlja do listopada 2022. godine, kada postaje ravnateljica Učilišta za obrazovanje odraslih IDEM.

Željkica Šemper je osoba sa 100%-tnim tjelesnim oštećenjem (3. kategorija invaliditeta). Njezino tjelesno oštećenje uzrokuje značajne teškoće u kretanju te zahtijeva stalno svladavanje prepreka, poput arhitektonskih prepreka, teže dostupnosti javnog prijevoza i sl. Zbog tjelesnog oštećenja tijekom života bila je izložena mnogim operativnim zahvatima koji su zahtijevali dugotrajne i mukotrpne oporavke te izbivanje iz škole, odnosno s radnoga mjesta. Dugi niz godina djeluje i kao vanjska suradnica i voditeljica emisija na Hrvatskom katoličkom radiju koje pokrivaju teme od interesa za osobe s invaliditetom. Osim toga, Željkica je pjesnikinja – objavila je pet pjesničkih zbirki. Neke od njezinih pjesama uvrštene su u dvije antologije hrvatskog pjesništva, a njezino rodno mjesto, Općina Martinska Ves dodijelila joj je 2019. godine javno priznanje za svekoliko promicanje Općine na području kulture. Svjesna važnosti i vrijednosti cjeloživotnog profesionalnog usavršavanja prosvjetnih radnika, Željkica je sudjelovala u brojnim projektima kako bi stekla dodatne kompetencije za rad s učenicima s teškoćama i osobama s invaliditetom, s posebnim naglaskom na teme vezane za obrazovanje za zapošljavanje, o čemu je objavljeno nekoliko njezinih radova. Četiri godine bila je voditeljica međužupanijskog stručnog vijeća za nastavnike učenika s teškoćama. Profesionalni izazovi koje Željkica prihvaća bez obzira na invaliditet i prepreke koje ga prate, zahtijevali su kontinuirano obrazovanje i rad na unaprjeđenju vlastitih kompetencija. Osim stručnog usavršavanja vezanog uz rad u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava, završila je program osposobljavanja za računalnu operaterku u POU Algebra te je pri kraju programa Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu. U siječnju ove godine završila je i program za unaprjeđivanje andragoških kompetencija Curriculum globALE u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, kako bi kao ravnateljica i andragoška voditeljica Učilišta IDEM kroz daljnji rad mogla promovirati vrijednosti obrazovanja i cjeloživotnoga učenja u koje vjeruje i koje svojim postignućima dokazuje. Željkicu Šemper za nagradu Maslačak znanja predložila je Davorka Schmidt

Tajana Uzun (1982.)

Tajana Uzun dugogodišnja je djelatnica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba. Inače profesorica engleskog jezika i književnosti i profesorica pedagogije svoj je put započela kao jedna od prvih prevoditeljica za gluhoslijepe osobe. Naime, Tajana je rođena u obitelji u čijoj su članovi gluhe i gluhoslijepe osobe, kao jedina članica obitelji koja dobro čuje i vidi. Od najranije dobi izložena je hrvatskom znakovnom jeziku i kulturi Gluhih te je vrlo rano počela raditi kao prevoditeljica za gluhoslijepe osobe. Kasnije je jezična i pedagoška znanja stečena za fakultetu primijenila i u profesionalnom radu kreiravši program dvogodišnjeg tečaja za prevoditelje. U 2020. godini prepoznala je promjene u  potrebama tržišta te kreirala i realizirala online platformu za samostalno učenje hrvatskog znakovnog jezika te tako stvorila mogućnost učenja za sve one koji žele učiti hrvatski znakovni jezik u gradovima u kojima ne postoje tečajevi ili se jednostavno održavaju u neodgovarajućem vremenu. Online platforma je u kratkom vremenu zabilježila velik interes od strane javnosti te je ocijenjena kao izuzetno kvalitetno osmišljen program za samostalno učenje. Uz to, polaznicima je omogućeno polaganje ispita nakon završetka procesa samostalnog učenja čime je stvorena mogućnost dobivanja potvrde o vlastitom znanju.

Uz sve navedeno, Tajana trenutno aktivno radi i na kreiranju novog udžbenika za učenje hrvatskog znakovnog jezika koji svjetlo dana treba ugledati sredinom 2023. godine te na taj način kreira modernije, učinkovitije alate za učenje za zainteresiranu javnost. Naime, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir već dugi niz godina provodi tečajeve hrvatskog znakovnog jezika, a Tajana nastoji kreirati nove, modernije materijale i pristupačnija rješenja za polaznike. Krajem 2022. godine kreirala je sadržaj za youtube kanal HZJzaDJECU Dodir te pripadajuću slikovnicu Moji prvi znakovi namijenjenu svima koji dolaze u susret s gluhom djecom te im je potrebna podrška u ostvarivanju prvog kontakta i komunikacije s gluhim djetetom. Tajana Uzun učinkovito koristi i spaja svoja iskustva kao dijete iz obitelji gluhih i gluhoslijepih osoba sa stečenim jezičnim znanjima s fakulteta te iz godine u godinu stvara nova, inovativna rješenja kako u programima cjeloživotnog učenja, tako i općenito za širenje svijesti o gluhosljepoći i izazovima gluhoslijepih osoba. Kontinuirano održava velik broj edukacija na zahtjev za odgojno-obrazovne institucije šireći  tako svijest o gluhoslijepim osobama i hrvatskom znakovnom jeziku te  potencijalno stvara interes na radno mjesto prevoditelja za gluhoslijepe osobe. Tajanu Uzun za nagradu Maslačak znanja predložio je Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir.

Danijel Balažić (1968.)

Rođen i odrastao u Osijeku, kod bake i djeda, do polaska u školu kada seli s roditeljima, povratnicima s privremenoga rada iz inozemstva, u Bizovac. Upis u redovnu srednju školu onemogućila je nesreća koju je doživio prilikom nesmotrenog skoka u vodu. Slomivši vratnu kralježnicu, postao je invalid te se kreće samo uz pomoć invalidskih kolica, što je bitno poremetilo njegove životne planove. Nakon dugotrajnog liječenja vratio se u, koliko-toliko, normalan život, no srednju školu nije mogao pohađati jer nije imao mogućnosti svakodnevno putovati i sela u kojem je živio, s obzirom na to da se u tom razdoblju nije vodilo brige o pristupačnosti obrazovnih institucija potrebama osoba s invaliditetom.

Unatoč tome, uspješno završava nekoliko tečajeva informatike i 1990. godine, uz pomoć obitelji, otvara trgovački obrt u kojem je bio zaposlen na puno radno vrijeme sve do listopada 2004. kada je doživio ozljedu na radu. Nakon toga nije se uspio oporaviti i nastaviti raditi, te je bio prinuđen prihvatiti ponuđeno umirovljenje. U mirovini se odlučio aktivirati u udruzi osoba s invaliditetom i na taj način utjecati na promjene koje će poboljšati razinu životne kvalitete osobama s invaliditetom te se boriti za prava osoba s invaliditetom u društvu, ali i njihovu afirmaciju. Kao voditelj udruge sve više je  nailazio na poteškoće vezane uz nedostatak formalnog obrazovanja koje je postalo uvjet sudjelovanja na većini natječaja usmjerenih na financiranje programskih aktivnosti organizacija civilnog društva. Uz sve zdravstvene poteškoće i prepreke na koje je nailazio putem svog odrastanja i obrazovanja, s odličnim uspjehom završio je pedeset drugoj godini četverogodišnji srednjoškolski program obrazovanja za zanimanje upravni referent. Time je 2021. godine zaokružio svoju priču koja mu je omogućila biti predsjednikom Udruge paraplegičara i tetraplegičara Osječko-baranjske županije i promicati i zalagati se za prava osoba s invaliditetom te u punom opsegu doprinijeti osobnom razvoju i razvoju organizacije udruge kojoj je danas na čelu. Danijela Balažića za nagradu Maslačak znanja predložilo je Pučko otvoreno učilište Poetika.

O dobitnicima nagrade “Maslačaka znanja” prethodnih godina više može saznati ovdje.